Page 7 - brandweer 9jan,2016
P. 7

Djasabra 9 Yanüari 2016                                                                                                      39

                                Hasiendo uso di e ignoransia koperativa:

GIGANTENAN FINANSIERO A

KOPIA MODELO DI KOPERATIVA
                        ...Komplikando asina e situashon di koperativanan..

   WILLEMSTAD. -                strategia kooperativa pa por   ku pa e próksimo 5 añanan,     e pueblo a bira mas pober      grandi, dor di inisiá ku un
Dunando realse na e 7           sirbi interes di e sosionan    lo no tin kresementu           i ta lucha pa kumpli ku su     diálogo nashonal entre
prinsipionan, balor i norma     mas mihó ku ta posibel,        ekonómiko signifikativo.       nesesidatnan básiko.           otro ku e asina yamá
kooperativa a inisiá un         asina Randolph ‘Dois’                                                                        kapitannan di industria,
trayekto nobo i kambia e        Gijsbertha, Presidente di         Gobièrnunan di turno a         Ora ku Gobièrnunan          kleronan, organisashon no
                                Kooperativanan di Spar         implementá medida tras di      di turno tabata prepará        gubernamental i supuesto
 ...Randolph Gijsbertha         i Krédito (FEKOSKAN) a         medida den añanan 70 te        medidanan ku e preteksto       partnernan soshal, pero a
 Presidente di                  duna di konosé ayera na        2010 pa drecha e finansa di    ku medidanan ta nesesario      ekskluí koperativa for di e
 FEKOSDKAN, ròl di              okashon di e bríndis di 2016   e respektivo Gobièrnunan.      pa salba e situashon, nan
 koperativanan di spar i        di FEKOSKAN.                                                  a buska un plataforma                 Sigui lesa pagina 47
 krédito den ekonomia i                                           Pueblo a hasi sakrifisio i  di aseptashon mas
 finansa aki na Kòrsou ta          Gijsbertha despues di       a sufri pero realidat ta, ku
 ser balotá i neglishá...       a mustra riba e diferente
                                modelonan ekonómiko ku
                                a keda usá atraves di aña
                                ku intenshon pa drecha
                                kalidat di bida, el a mustra
                                tambe ku e situashon a
                                kompliká ora ku gigantenan
                                finansiero a kopia e modelo
                                di koperativa i hasiendo uso
                                di e ignoransia koperativa,
                                no solamente di e sosionan
                                pero di henter komunidat pa
                                hasi nos sosiedat esklabo di
                                debe i fiansa konsuntivo.

                                   El a indiká tambe ku
                                mundu ainda no a rekuperá
                                di e krísis ekonómiko i tur
                                indikashon i pronóstiko ta,

                             ...Erwin Demei (eks-Komishon Vürwèrk)...

AWOR TA BON MOMENTU

PA ATENDE LEI VÜRWERK
   WILLEMSTAD.- “E aña          sigui normalmente. Lei por     prohibí benta di vürwèrk na    1996, tempu ku e komishon      kantidat di dia ku tin awor
aki, komo ta un aña di          sierto ta bisa awor aki ku no  konsumidónan pero pa laga      a kuminsá, e kantidat di       aki. Den e lei tambe a pone
elekshon, ta bon momentu        ta prohibí pa tira vürwèrk     shownan grandi so sigui.       desgrasia di vürwèrk tabata    komo punto di salida ku no
pa diskutí riba e lei di        den kurso di aña. Hasta bo     No mas ku ayera tabatin        grandi. Despues e kantidat     ta tira vürwèrk entre 12’or
vürwèrk ku nos a laga           por tin un sierto kantidat di  un publikashon atrobe na       di desgrasia a kuminsá baha    di anochi i 6’or di mainta
kla. Konseho Insular di         vürwèrk huntu ku bo.           Ulanda, ku a mustra kuantu     gradualmente. “Semper          ku eksepshon den anochi
pasado a bai di akuerdo ku                                     hende a keda ku problema,      nos a pone énfasis ku den      di kambia di aña ku ta 31
e puntonan di salida pero          Den pasado Demei            entre otro na nan bista        vürwèrk tambe tin eror di      di desèmber. “Den Konseho
nada no a pas’é. Ta bon         tabata na kabes di un          relashoná ku vürwèrk. Aki      fábrika. Hende a komprondé     Insular a bisa ku esei ta
momentu pa bolbe lanta e        komishon ku tabata yama        na Kòrsou e kantidat di        ku ora un outo tin eror bo     inaseptabel i ku lo bin
diskushon ei”. Asina Erwin      Komishon Vürwèrk Mas           kaso di aksidente a baha       por drech’é. Den vürwèrk       kambio loke no a tuma lugá.
Demei ta bisa relashoná ku      Responsabel Posibel ku         konsiderablemente den          ora e bula, no tin prueba      Den e kaso aki no a skucha
e diskushonnan ku tin pa        tabata boga pa entre otro      último añanan, produkto di     mas. Hopi kaso a tuma          bos di pueblo manera ta bisa
loke ta trata vürwèrk.          kòrta e periodo di benta       mas hende ku ta konsiente      lugá, no pasobra hende         den proverbio Vox Populi,
                                di vürwèrk. E movementu        di e peligernan di vürwèrk.    e aktua iresponsabel i         Vox Dei. E lei ta kla i mester
   E siman aki, no opstante     no a haña oido maske ku                                       sin koutela pero pasobra       pas’é pasobra si no hasi
ku e periodo di benta i         un enkuesta sientífiko            Demei a bisa ku mester      tabatin eror di fábrika den    nada kosnan lo bolbe sali
tiramentu di vürwèrk a pasa,    ku a tene a indiká ku un       mira e kantidat di lugá        vürwèrk. Brantwer a hasi       for di man”, asina Demei
hopi hende ta reklamando        parti grandi di komunidat      di benta di vürwèrk ku a       bon trabou di kòntròl den      a bisa. Finalmente Demei
ku ketu bai ta tirando          tabata di akuerdo ku           baha último añanan komo        último añanan pero e riesgo    a bisa ku animalnan ta
vürwèrk. E tiramentu di         sierto restrikshonnan.         produkto di e kampana di       ta keda’, asina el a bisa.     sufri tambe di e konstante
vürwèrk aki ta okashonando      “Restrikshonnan, nò pa         pasado. Fin di aña pasá                                       tiramentu di vürwèrk. Esei
un gran kantidat di molèster    para benta pero pa hasié       tabatin apénas 57 lugá ku ta      Pa loke ta trata e          tambe ta un di e motibunan
den diferente bario.            mas estrikto:, asina Demei     bende vürwèrk, kompará ku      konsepto di lei ku a entregá,  ku a pidi pa restringí e
Outoridatnan a anunsiá          ta bisa. Por sierto ku loke e  77 establesimentu di e aña     e komishon a basa su mes       kantidat di dia manera
enfátikamente ku e periodo      komishon a papia e tempu       anterior. Den pasado tabatin   riba un enkuesta sientífiko    komunidat mes a pidi, baha
di benta di vürwèrk ta kore di  ei, awor aki ta na diskushon   mas ku 100 lugá di benta di    ku a tuma lugá den kua no      e desibèl di vürwèrk ku ta
dia 27 di desèmber pa 31 di     serio na Ulanda kaminda        vürwèrk. “Definitivamente      ménos ku 61.9 porshento        pèrmití i tene kuenta ku
desèmber. Por a tira vürwèrk    dòkter, speshalistanan         e konsumidó a bira mas         di hende a bisa ku nan no      otro kondishonnan manera
te ku promé di yanüari. Pero    i otro entidatnan, a pidi      konsiente”, asina Demei        kier mas ku 3 dia di benta     e orario di tira vürwèrk.
e tiramentu manera indiká a     gobièrnu ulandes pa            a bisa. Demei a bisa ku na     di vürwèrk, kompará ku e
   2   3   4   5   6   7   8