Page 7 - brandweer 9jan,2016
P. 7
Djasabra 9 Yanüari 2016 39
Hasiendo uso di e ignoransia koperativa:
GIGANTENAN FINANSIERO A
KOPIA MODELO DI KOPERATIVA
...Komplikando asina e situashon di koperativanan..
WILLEMSTAD. - strategia kooperativa pa por ku pa e próksimo 5 añanan, e pueblo a bira mas pober grandi, dor di inisiá ku un
Dunando realse na e 7 sirbi interes di e sosionan lo no tin kresementu i ta lucha pa kumpli ku su diálogo nashonal entre
prinsipionan, balor i norma mas mihó ku ta posibel, ekonómiko signifikativo. nesesidatnan básiko. otro ku e asina yamá
kooperativa a inisiá un asina Randolph ‘Dois’ kapitannan di industria,
trayekto nobo i kambia e Gijsbertha, Presidente di Gobièrnunan di turno a Ora ku Gobièrnunan kleronan, organisashon no
Kooperativanan di Spar implementá medida tras di di turno tabata prepará gubernamental i supuesto
...Randolph Gijsbertha i Krédito (FEKOSKAN) a medida den añanan 70 te medidanan ku e preteksto partnernan soshal, pero a
Presidente di duna di konosé ayera na 2010 pa drecha e finansa di ku medidanan ta nesesario ekskluí koperativa for di e
FEKOSDKAN, ròl di okashon di e bríndis di 2016 e respektivo Gobièrnunan. pa salba e situashon, nan
koperativanan di spar i di FEKOSKAN. a buska un plataforma Sigui lesa pagina 47
krédito den ekonomia i Pueblo a hasi sakrifisio i di aseptashon mas
finansa aki na Kòrsou ta Gijsbertha despues di a sufri pero realidat ta, ku
ser balotá i neglishá... a mustra riba e diferente
modelonan ekonómiko ku
a keda usá atraves di aña
ku intenshon pa drecha
kalidat di bida, el a mustra
tambe ku e situashon a
kompliká ora ku gigantenan
finansiero a kopia e modelo
di koperativa i hasiendo uso
di e ignoransia koperativa,
no solamente di e sosionan
pero di henter komunidat pa
hasi nos sosiedat esklabo di
debe i fiansa konsuntivo.
El a indiká tambe ku
mundu ainda no a rekuperá
di e krísis ekonómiko i tur
indikashon i pronóstiko ta,
...Erwin Demei (eks-Komishon Vürwèrk)...
AWOR TA BON MOMENTU
PA ATENDE LEI VÜRWERK
WILLEMSTAD.- “E aña sigui normalmente. Lei por prohibí benta di vürwèrk na 1996, tempu ku e komishon kantidat di dia ku tin awor
aki, komo ta un aña di sierto ta bisa awor aki ku no konsumidónan pero pa laga a kuminsá, e kantidat di aki. Den e lei tambe a pone
elekshon, ta bon momentu ta prohibí pa tira vürwèrk shownan grandi so sigui. desgrasia di vürwèrk tabata komo punto di salida ku no
pa diskutí riba e lei di den kurso di aña. Hasta bo No mas ku ayera tabatin grandi. Despues e kantidat ta tira vürwèrk entre 12’or
vürwèrk ku nos a laga por tin un sierto kantidat di un publikashon atrobe na di desgrasia a kuminsá baha di anochi i 6’or di mainta
kla. Konseho Insular di vürwèrk huntu ku bo. Ulanda, ku a mustra kuantu gradualmente. “Semper ku eksepshon den anochi
pasado a bai di akuerdo ku hende a keda ku problema, nos a pone énfasis ku den di kambia di aña ku ta 31
e puntonan di salida pero Den pasado Demei entre otro na nan bista vürwèrk tambe tin eror di di desèmber. “Den Konseho
nada no a pas’é. Ta bon tabata na kabes di un relashoná ku vürwèrk. Aki fábrika. Hende a komprondé Insular a bisa ku esei ta
momentu pa bolbe lanta e komishon ku tabata yama na Kòrsou e kantidat di ku ora un outo tin eror bo inaseptabel i ku lo bin
diskushon ei”. Asina Erwin Komishon Vürwèrk Mas kaso di aksidente a baha por drech’é. Den vürwèrk kambio loke no a tuma lugá.
Demei ta bisa relashoná ku Responsabel Posibel ku konsiderablemente den ora e bula, no tin prueba Den e kaso aki no a skucha
e diskushonnan ku tin pa tabata boga pa entre otro último añanan, produkto di mas. Hopi kaso a tuma bos di pueblo manera ta bisa
loke ta trata vürwèrk. kòrta e periodo di benta mas hende ku ta konsiente lugá, no pasobra hende den proverbio Vox Populi,
di vürwèrk. E movementu di e peligernan di vürwèrk. e aktua iresponsabel i Vox Dei. E lei ta kla i mester
E siman aki, no opstante no a haña oido maske ku sin koutela pero pasobra pas’é pasobra si no hasi
ku e periodo di benta i un enkuesta sientífiko Demei a bisa ku mester tabatin eror di fábrika den nada kosnan lo bolbe sali
tiramentu di vürwèrk a pasa, ku a tene a indiká ku un mira e kantidat di lugá vürwèrk. Brantwer a hasi for di man”, asina Demei
hopi hende ta reklamando parti grandi di komunidat di benta di vürwèrk ku a bon trabou di kòntròl den a bisa. Finalmente Demei
ku ketu bai ta tirando tabata di akuerdo ku baha último añanan komo último añanan pero e riesgo a bisa ku animalnan ta
vürwèrk. E tiramentu di sierto restrikshonnan. produkto di e kampana di ta keda’, asina el a bisa. sufri tambe di e konstante
vürwèrk aki ta okashonando “Restrikshonnan, nò pa pasado. Fin di aña pasá tiramentu di vürwèrk. Esei
un gran kantidat di molèster para benta pero pa hasié tabatin apénas 57 lugá ku ta Pa loke ta trata e tambe ta un di e motibunan
den diferente bario. mas estrikto:, asina Demei bende vürwèrk, kompará ku konsepto di lei ku a entregá, ku a pidi pa restringí e
Outoridatnan a anunsiá ta bisa. Por sierto ku loke e 77 establesimentu di e aña e komishon a basa su mes kantidat di dia manera
enfátikamente ku e periodo komishon a papia e tempu anterior. Den pasado tabatin riba un enkuesta sientífiko komunidat mes a pidi, baha
di benta di vürwèrk ta kore di ei, awor aki ta na diskushon mas ku 100 lugá di benta di ku a tuma lugá den kua no e desibèl di vürwèrk ku ta
dia 27 di desèmber pa 31 di serio na Ulanda kaminda vürwèrk. “Definitivamente ménos ku 61.9 porshento pèrmití i tene kuenta ku
desèmber. Por a tira vürwèrk dòkter, speshalistanan e konsumidó a bira mas di hende a bisa ku nan no otro kondishonnan manera
te ku promé di yanüari. Pero i otro entidatnan, a pidi konsiente”, asina Demei kier mas ku 3 dia di benta e orario di tira vürwèrk.
e tiramentu manera indiká a gobièrnu ulandes pa a bisa. Demei a bisa ku na di vürwèrk, kompará ku e