Page 27 - Djasabra 9 desember 2017.pdf
P. 27

30                                                                          Djasabra 9 Desèmber 2017





       Omega 3 por redusí




       e riesgo pa desaroyá demensia





            WILLEMSTAD.- Un dieta riku pa na omega 3 por redusí
          e riesgo pa desaroyá demensia  ta loke ku investigadornan
          a reportá.  Den un studio ku a tene ku mas di 2000 hende
          muhé i hòmber di edat avansá pa kasi 5 aña, mas piska
          riku na omega 3 nan a kome, e riesgo pa desaroyá demensia
          tabata ménos.
            E investigadónan a wak spesífikamente e omega 3 ‘fatty
          acids’ ku ta haña den  salmou, sardinchi, tuna i makrel.
            Di otro un banda, kumindanan manera karni i otro
          produktonan ku ta yena ku vèt saturá,  tin e tendensia pa
          oumentá e riesgo di demensia, segun e investigadó Deborah
          Gustafson, PhD, di University of Gothenburg’s Institute for
          Neuroscience and Physiology, na Suisa
            E estudio no ta indiká e kousa i efekto, solamente ku
          tin un asosashon  entre diferente tiponan di fatty acids i
          dementia.
            Sinembargo, “ta mustra klaramente ku si bo skohe un
          dieta pa prevení e malesa Alzheimer’s  ku e konosementu ku
          nos tin awendia, lo bo skohe un dieta riku na piska, fruta i
          berdura i poko na vèt saturá”  William Thies, PhD, sientífiko
          direktor di  Alzheimer’s Association, a splika.






         KIKO TA PERDIDA DI KABEI?


























           Kabei ta krese tur  kaminda  bo ta wak ta práktikamente ta
         riba e kurpa humano ku  un pida sel di keratin morto.
         eksepshon di e palma di man  Un adulto tin alrededor di
         i e planta di pia, pero hopi di  100.000 pa 150.000 kabei i ta
         e kabei ta asina fini ku nan ta  pèrdè  100 pa dia, pues si bo
         virtualmente invisibel. Kabei ta  topa algun kabei riba bo skeiru
         krea dor di un proteina yama  no nesesariamente ta motibu
         keratin ( e mesun proteina  pa alarma.
         ku e uñanan) produsí den e   Na kualke momento,
         ‘follikels’ den e kapa pafó di  alrededor di 90% di e kabei riba  dividí den tres fase:   di e fase di sosiegu (dos pa tres
         e kueru; segun ku follikels ta  e kabes ta kresiendo. Kada un   Anagen – kresementu  di kabei  siman) kabei nobo ta remplasá e
         produsí sel nobo, e sel bieu ta  follikels tin su propio tempu di  aktivo. E ta dura entre dos pa  esun bieu i siklo di kresementu ta
         wòrdu pusha afó pa e superfisie  bida ku ta wòrdu influensia dor  seis aña.  Catagen – temporal.  kuminsá atrobe.
         di e kueru ku un averahe di 15  di e edat, malesa i un variedat  E ta dura dos pa tres siman.   Segun ku bo edat ta oumentá,
         centimeter pa aña. E kabei ku  di faktor. E tempu di bida ta  Telogen – fase di sosiegu. Na final  kresementu di kabei ta bira slo.
   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32