Page 25 - CMB
P. 25
2 Djaweps 14 Yüni 2018
Mester tuma desishon riba direkshon ku ke bai ku unidat monetario
Reserva di biyetenan di florin
Antiano di solamente 2 aña
WILLEMSTAD.- Segun biyetenan di e florin Antiano mihó pa St. Maarten sali a hinka hopi esfuerso den kuminsá pèrta e ta spera ku
informashonnan tin ta fásil pa falsifiká. Pues for di e union monetario ku studia si ke kontinuá den e den 3 pa 6 luna un desishon
problema ku biyetenan mester evaluá si ta hinka Kòrsou. Ferrier ta bisa ku unidat monetario ku Kòrsou ta kai riba e direkshon ku
di florin Antiano. sèn den drùk biyetenan nobo gobièrnu di St. Maarten no pero en bista ku tempu a St. Maarten lo bai.
Aktualmente tin un reserva i mas sigur di un moneda ku
pa solamente 2 aña mas i mester stòp di eksistí. Asina
mester tuma desishon si ta Ferrier ta deklará. CIFA ta atvertí
laga drùk biyete nobo. Pero E minister di St. Maarten
promé ku tuma e desishon ta bisa ku e tin kontakto Pronto otro kambionan
aki mester evaluá den kua ku su kolega di Kòrsou,
direkshon ta bai ku e unidat Kenneth Gijsbertha riba e
monetario entre Kòrsou i St. asuntu aki kaminda mester
Maarten. wak ki dia ta introdusí fiskal lo drenta na vigor
Asina minister di Fiansa un moneda nobo manera
di St. Maarten, Michael por ehèmpel un florin
Ferrier ta duna di konosé. Karibense òf ku ta dolarisá WILLEMSTAD.- Pa Belastingadviseurs), CIFA emití sierto informashon di
Den kaso ku disidí ku ta òf ku ta introdusí euro komo hopi aña kaba i den a koperá ku gobièrnu di nan aktividatnan na Kòrsou.
kontinuá ku e union i e florin moneda ofisial. estrecho koperashon Kòrsou pa sigurá mehoransa OECD ta eksigí esaki i ya
Antiano tin aspektonan Konseho Sosial ku otro instansianan i amienda di leinan pa por diferente otro pais na mundu
tékniko ku mester evaluá. Ekonómiko di St. Maarten manera por ehèmpel VAB sigui kumpli ku rekisitonan a introdusí legislashon
Un di nan ta ku e den pasado a indiká ku ta (Vereniging Antilliaanse internashonal ku ta regardá similar. Den e lei aki tambe
entre otro transparensia. tin un amienda di artíkulo
For di aña 2010 CIFA a 1 di e Landsverordening
kolaborá ku otro partidonan Winstbelasting. E teksto
pa garantisá ku Kòrsou ta bieu ta indiká ku un trust i
kumpli ku e eksigensianan un fundashon, ku ta inkluí
di FATCA (Foreign Account un fundashon privá, ta
Tax Compliance Act), obligá na paga impuesto di
CRS (Common Reporting ganashi (Winstbelasting)
Standards) i FATF (Financial pa ganashi, generá via
Action Task Force). Tambe a operashon di un negoshi. E
promové leinan pa kumpli teksto nobo eksplísitamente
ku e kriterionan di OECD ta menshoná e fundashon
tokante práktikanan fiskal privá. Den práktika, esaki
dañino. Na 2015 OECD a ta kambia nada, mirando e
publiká e informe final di echo ku inspekshon ya por
nan proyekto BEPS (Base a kobra Winstbelasting di
Erosion and Profit Shifting). un negoshi manehá pa un
E antisipashon ta ku tur fundashon privá. Un kambio
miembro di e OECD Global material si ta ku den e teksto
Forum lo introdusí leinan ku nobo ta menshoná ku for di
ta kumpli ku e kriterionan di aña 2019 fundashonnan
BEPS i ya a keda anunsiá ku privá ta obligá na yena
teritorionan ku no ta kumpli deklarashonnan anual di
ku e kriterionan lo paresé impuesto di ganashi. Esaki
riba un blacklist. Esaki ta enserá ku na 2020 tur
lo tin konsekuensianan fundashon privá mester
negativo pa e ekonomia di presentá un deklarashon
e teritorionan aki. Ademas, di impuesto di aña 2019.
Union Oropeo (UO) a indiká Mirando e echo ku segun
ku Kòrsou por resultá riba lei un fundashon privá
e blacklist di UO si Kòrsou no ta outorisá pa operá
no kumpli ku e kriterionan un negoshi i pa e mesun
di BEPS na tempu. Pa e motibu ei den práktika lo no
motibunan aki CIFA a bin paga impuesto di ganashi,
ta promové e introdukshon fundashonnan privá te ku
di e legislashon ku ta awor aki no mester a yena
sigurá ku Kòrsou ta keda deklarashonnan anual di
kumpli ku e eksigensianan impuesto.
internashonal. E eksigensia nobo di yena
Siman pasá Parlamento un deklarashon di impuesto
di Kòrsou a aprobá anual, ta e resultado di e
legislashon pa introdusí un urgensia ku gobièrnu ta
di e kriterionan di BEPS; sinti pa tin akseso na tur
esun di Country by Country informashon importante,
Reporting. Basá riba e lei aki, manera por ehèmpel e último
entidatnan di kompanianan propietario benefisioso i
multinashonal ku ta
establesé na Kòrsou, mester Sigui lesa pagina 38