Page 35 - Extra
P. 35

Djaluna 15 Febrüari 2016                                                                                                     35

                                  …Segun Kerry…

MERKA TA HOPI INTERESA PA GRAN

BRETAÑA KEDA DEN UNION EUROPEO
   MUNICH, ALEMANIA,              18 i 19 di febrüari ku           merikano a rekonosé ku
A P. - E s e k r e t a r i o d i  intenshon di relahá su           “mayoria europeo a kansa
Estado di Merka, John             lasonan ku e bloke. Ainda        di e último ròndunan
Kerry, a bisa djasabra ku         un referèndem mester             di desafio, inkluyendo
Washington tin un “interes        tuma lugá pa loke ta si          e partisipashon riba un
profundo” pa Gran Bretaña         e pais mester keda den           salida potensial di Reino
keda miembro di Union             Union Europeo.                   Uni di Union Europeo”.
Europeo.
                                     Djasabra Kerry a pone            Kerry a agregá:
   E promé minister               énfasis riba e speransa          “Opviamente, Merka tin
britániko, David Cameron,         di Washington pa Gran            un interes profundo den su
ta spera di por sigurá            Bretaña keda den Union           teksto, di e mesun forma
un akuerdo ku otro                Europeo, den e marko di          ku nos ta kere den un
nashonnan di Union                Konferensha di Seguridat         Union Europeo mas fuerte
Europeo, di 27 miembro,           di Munich.                       si Reino Uni keda aden”.
durante e kumbre di
                                     E diplomátiko máksimo

IRAN A EKSPORTA SU PROME

KARGAMENTU DI KRUDO PA EUROPA
   TEHERAN, IRAN, AP.-            di e industria petrolero iraní.     Iran ta spera un           eksportá krudo pa Fransia,     Pa retené su
Iran a eksportá su promé             Javadi no a presisá, pero     kresementu ekonómiko          Rusia i Spaña.              partisipashon riba merkado,
embargo di krudo pa Europa                                         despues di kita e                                         Iran a bisa den yanüari
for di dia ku el a yega na un     IRNA bisa ku vários tankero      sanshonnan, ku ta permití        E pais tabata eksportá   ku e ta bai oumentá su
akuerdo riba su programa          europeo a karga e petroli        akaso na vienes den           2,3 mion di krudo diario,   produkshon apesar di e
nuklear ku potensianan            iraní den dianan resien.         eksterior i eksportá petroli  pero su eksportashonnan     kaida di preisnan di krudo.
mundial aña pasa. Asina e                                          mas liber posibel.            a kai na mion den 2012.     Su rival regional, Saudi
agensia di notisia IRNA a            Iran tin plania di                                          E produkshon total di e     Arabia, e produktor mas
reportá djadumingu.               agregá un mion di bari na           Javadi a bisa ku Iran ya   paisnan ta aktualmente di   grandi di OPEP.
                                  su produkshon di petroli         a yega na akuerdonan pa       3,1 mion bari pa dia.
   Segun e reportahe, e           despues di implementashon
viseminister di Petroli           di e akuerdo nuklear,
Rokneddin Javadi a bisa ku        ku a kita a sanshonnan
e embargo tabata e promé          internashonal for di Teheran
den sinku aña i a marka un        a kambio pa e gobièrnu di e
kapítulo nobo den e historia      repúblika islámiko restringí
                                  su aktividatnan nuklear.

MAGISTRADO ANTONIN

SCALIA, MIEMBRO DI KORTE

SUPREMO A FAYESE

   WASHINGTON,                    di derecho relashoná ku
AP.- Antonin Scalia, e            arma i a pisa fuertemente
konservador influente i e         den e historia di e segundo
miembro mas provokador            enmiendo i tabata su
di Korte Supremo, a fayesé        momentu kulminante di
djasabra. E tabatin 79 aña.       e kargo. Tambe el a vota
                                  konsientemente na fabor
   E Servisio Federal na          di permití estadonan di
Washington a konfirmá             hasi aborto legal, permití
e morto di Scalia den un          un relashon mas aserka
residensia priva den área di      entre gobièrnu i religion i
Big Bend na wèst di Texas.        permití ehekushon i limitá
E bosero Donna Seller a           demandanan.
bisa ku Scalia a retirá e
dia promé i a wòrdu haña             El a forma parti di e
sin bida e siguiente mainta       voto mayoritario di Korte
debí ku e no a paresé pa su       Supremo den 2000 riba e
desayuno.                         kaso Bush v Gore, kaminda
                                  el a disidí e elekshon
   Den 1986 el a wòrdu            presidensial na fabor di
nominá pa Ronald Reagan.          e kandidato republikano
Su opinion den 2008 pa            George W. Bush.
Korte Supremo na fabor
   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40