Page 38 - Djaluna 24 Desember 2018.pdf
P. 38
38 Djaluna 24 Desèmber 2018
Treinennan importante pa
traha den Hospital Nobo
...Tur hende ku ta bai Despues di 163 aña, Kòrsou di konosé na EXTRA ku e
traha den Hospital Nobo na ta haña un hospital nobo, i treinen ta partí den diferente
Otrobanda (HNO) ta pasa moderno. proyekto.
den un treinen importante, Sr. Gilbert Martina Un dje proyektonan
p’asina siña kon ta traha direktor di HNO “Transitie di mas grandi di HNO ta
den un hospital nobo. en Exploitatie” N.V. a duna treinen di e sistema nobo ku
hospital nobo ta bai traha
kuné kual ta e HIX (Health seshon di treinen, kaminda
Information Xchange). e provedor di e programa
Ta trata aki di un sistema Chipsoft tabata presente na
kompletamente digitalisá, Kòrsou pa kaba di konfigura
kaminda ku e fail dje e programa.
pashènt ta unu elektróniko. Tin treinen di kultura
Ya 150 personal di SEHOS kambio i liderazgo tur
a haña treinen den dje, i esakinan ta dirigí riba
nan a kuminsá for di yüni rekurso humano. Pasobra e
ku e treinnan nan. Banda kambio di hospital nobo ta
di esaki tin 80 hende di grandi.
SEHOS ku a bai Ulanda Sr. Martina ta usa hopi importante p’e manera nobo
pa treinen. Den luna di biaha e metamorfósis di e di traha den hospital nobo. E
òktober tambe tabatin otro outo di Pedro Pikapiedra ku treinen aki ta bai identifiká
no tabatin motor. Ta pusha tur e kambionan grandi
e outo ku pia, i nos ta sali ku tin entre SEHOS i HNO
Segun minister di Salubridat sra. Suzy Camelia-Römer bai un outo marka Tesla ku riba e diferente terenonan i
hasta por kontrolá esaki via proseso di kuido.
HNO ta un hospital di kuido di bo Ipad. Esaki ta un moda Mas aleu sr. Martina
di bisa i mustra ta di kambio a bisa ku ta bai definí
ta papia di dje aki. A hiba esakinan den loke ku ta
e personal den diferente yama STRIPS i esakinan
hopi haltu i no unu simpel fase. Den luna di òktober ta usa pa hasi simulashon.
a kuminsá pa tur personal Ora entregá e hospital
sigui treinen di “Kambio i nobo, ta bai hasi dos tipo di
...No ta nada straño ku E asuntu di bon kuminda Liderazgo”. simulashon.
hospital na Otrobanda a ku ta yama kuido primario. E treinen nan aki tin E promé ta “Way
sali mas ku a presupuestá. Kuido primario di salú den kuater fase, e promé fase ta Finding” ku ta nifiká ku e
No mester lubidá ku nos dje tin agrikultura. Esaki “Konfia”: konfia i kere den personal ta hasi manera ta
hospital nobo ta unu di ta un adelanto ku hende ta e kambio. E ta importante, un dia normal di trabou.
kuido hopi haltu i no kuminsá bira konsiente ku pasobra si no ta kere den Nan ta drenta parker
un simpel. Esaki tabata nos mester ta salú”. e kambio, e kos no ta nan outo den e garashi; nan
reakshon di minister Mas aleu minister bai funshoná. Konfiansa ta drenta hospital i ta tuma
di salubridat sra. Susy Camelia-Römer a bisa ku den e proseso aki ta hopi nan unifòrm i ta bai nan
Camelia-Römer relashoná hospital tin reto finansiero, importante. departamento pa hasi komo
ku gastunan haltu rondó di pasobra pa diferente motibu P’esei a laga Naemy si fuera ta un dia di trabou
hospital nobo. e hospital su preis ta mas Feliz traha un kantika i pa wak si e proseso i tur
Minister Camelia-Römer haltu ku loke a kalkulá. vidio spesial p’e okashon palabrashon hasí ta kana.
a indiká ku nos ta haña un Henter e proyekto, ku tur aki, kaminda ta asentuá ku E di dos simulashon ta
hospital di último, último, loke ta bin aserka, a pone “Nos mester di Otro”. Tur hasi un “Serious Gaming”,
pero último fasilidat i nos e gastu bira mas haltu hospital na Aruba tambe, ku personal den SEHOS mester i ta bai simulá e ora ei ku
kuido ta bai bira muchu mas te 200 mion florin. Otro el a sali muchu mas tantu di otro si ke pone e pashènt pashènt. Ta hasi komo si
mihó. reto ta pa traha hopi bon ku loke a kalkulá. I ta mira sentral. fuera e pashènt tin di bin
Na momentu ku el a ku SEHOS i pa mantené e esaki otro kaminda. “Uni” ta e di dos parti hospital e dia ei. E personal
tuma e kartera di salubridat kuido di hospital aseptabel Loke ku no por hasi di e treinen, “Integrá“ i ku a hasi e “Wayfinding”
na 2017, e reto prinsipal na Kòrsou. Alabes minister tampoko ta di kompará “Planifiká”. E treinen ta awor mester yuda e pashènt.
komo minister mester a logra di bin ku kantidat tur hospital ku otro. Por den kuater fase. Esaki ta e Tur empleado spesialista,
a atendé kuné na HNO, di spesialista nobo ku por ehèmpel si kompará nos treinen pa tur personal for magazijn i kushina mester
Curaçao Medical Center, ta kuminsá baha e lista di hospital ku tin 6 kamber di di e bewaker te na e gerente sigui treinen pa tur hende
e transishon ku no a start. espera. operashon ku konekshon di i spesialistanan ku tin di komprondé kon tur kos ta
“Mi a start e parti di Mas aleu minister a Internet etc. no por kompará traha den HNO. kana den e HNO”, segun sr.
transishon pasobra nos a splika ku den e 200 mion esaki ku un hospital hopi Tin treinen hopi Martina.
kai atras. Esaki tabata un a tene kuenta ku e “claim” simpel ku ta kama so tin.
reto grandi pa haña klaridat nan, i tambe e rísiko. Tin Tin biaha hende ta konta e
riba dje. Otro reto ta ku nos komishon di arbitrahe ku kantidat di meter kuadrat i
nutrishon, kuminda sigur i ta atendé ku e “claim” nan, tantu kama i nan ta “deel”
sano tambe tabata un reto. i tin korte. Awor aki por esaki, pa despues bisa ku
Nos mes no ta produsí pa papia di 33 piku mion ku e hospital ta mas karu, no
nos kome. Aki e maneho di tin na claims. Tabatin kaso por. Tambe hospital tin mas
agrikultura, krio di bestia i di arbitrahe, kaminda e di 48 stul pa dialisá ku ta
peska ta hopi importante. “claim” a baha kaba. masha hopi. Tin masha
A logra di start esaki, i E asuntu ku gastu di hopi servisio klíniko den
tambe di reformulá e fondo hospital ta pasa mas tantu hospital. “Ta un hospital di
agrario. Nos a firma ku di loke a keda presupuestá kuido hopi haltu i no unu
un kantidat di koperativa inisialmente segun minister simpel. Tur esaki ta hasi ku
di tur e áreanan konserní ta algu ku ta basta komun. e preis di hospital ta subi”,
i por mira adelanto den E por a komprondé ku esaki minister Suzy Camelia-
sòru pa tin bon kuminda. a pasa ku konstrukshon di Römer a bisa.