Page 7 - AVP
P. 7

36                                                                           Djasabra 9 Febrüari 2019
       INTERNASHONAL


      Emergensia nashonal na Sierra




            Leone pa violashon seksual




     FREETOWN, SIERR A  apertura djaweps.         aña i masha tiki hende ta
     LEONE, AP.- E presidente  E kasonan de e pais na West  wòrdu sentensia.
     di Sierra Leone a deklará  di Afrika ta spesialmente  E deklarashon di Bio ta yega
     emergensia nashonal pa  kontra hende muhé, mucha  despues di vários luna di
     violashon i intimidashon  muhé, beibi, i algun di nan  aktivismo.
     seksual, i a bisa ku e  solamente tres luna bieu.  Míles di kaso ta keda sin
     agresornan ta kada biaha  E presidente a bisa ku 70%  wòrdu reportá debí na
     mas hóben i nan aktonan  di e víktimanan tin ménos  un kultura di silensio òf
     mas violento.          di 15 aña i a atvertí ku  indiferensia, loke ta laga e
                            esnan ku agredí menornan  víktimanan troumatisá.
     Tur luna di nobo e pais ta  seksualmente ta kore rísiko
     registrá sentenar di kasonan  pa wòrdu kondena na bida  El a ordená e kreashon di
     di violashon i intimidashon  largu den prizòn.  un divishon polisial spesial
     seksual, segun indikashon                    kontra violashon i violensia
     di presidente Julius Maada  E lei aktual ta permití un  seksual kontra menornan di
     Bio den un diskurso di  sentensia máksimo di 15  edat.                  ...Presidente di Sierra Leone, Julius Maada Bio..
                              Huisio pa 11 persona




       involukrá den asesinato di Khashoggi



     GINEBRA, AP.- Saudi Arabia                                          traha pa The Washington  su asesinato, a denunsia
     a realisá un oudiensia                                              Post i kritiká e prínsipe  ku e saudinan n ta koperá
     nobo pa 11 persona akusá                                            heredero saudi Mohammed  i a pidi un investigashon
     pa asesinato di periodista                                          bin Salman, a wòrdu  internashonal pa e kaso aki.
     Jamal Khashoggi, segun                                              asesiná i desmembrá den e  Saudi Arabia a kuminsá ku
     informashon di un eksperto                                          konsulado saudi na Istanbul  un kaso kontra 11 persona,
     di Nashon Uní.                                                      aña pasá. Su restunan no a  inkluyendo algun amistat
     El a kritiká e reino pa su                                          wòrdu hañá.           personal di e prínsipe i a pidi
     falta di transparensia                                              E krímen, deskribí pa  kondena di morto a sinku.
     hudisial.                                                           ekspertonan turko i
     Agnes Callamard, enkargá                                            merikano komo e resultado  E pais a ninga ku Khashoggi
     ku kasonan di ehekushon                                             di un kòmplòt, a provoká  a muri na e konsulado
     ekstrahudisial, sumario òf                                          denunsianan na nivel  durante vários siman.
     arbitrario a bisa ku el a haña                                      internashonal pa falta di  E segundo oudiensia a tuma
     sa di e proseso aki siman                                           libertat di prensa den Saudi  lugá riba 31 di yanüari.
     pasá, na momentu ku el a                                            Arabia.               El a agregá ku “no tin
     bishitá Turkia pa investigá                                         Turkia, kende ta realisando  sufisiente atenshon públiko
     e asesinato.                        ...Jamal Khashoggi...           su propio investigashon  pa e proseso” i ku prensa no
     Khashoggi, kende tabata                                             den e kaso di Khashoggi  tin pèrmit pa asistí e kaso.
      Fransia ta sigui preshoná Italia




     PARIS, AP.- E gobièrnu  pa Italia no intervení den  a bisa djabièrnè ku e
     franses, partidario di Union  asuntunan interno franses.  retiro di e embahador
     Europeo, i lidernan populista  E vise promé minister, kende  franses Christian Masset
     di Italia a sigui den un  a provoká furia na Paris, a  ta debí na vários luna di
     konfrontashon djabièrnè.  mantené su mes firme i  “atake infundá” di parti e
      Empresarionan importante  reiterá su kritiká kontra  ministernan italiano Luigi
     di ámbos pais a pidi su  e polítika di eksterior na  Di Maio i Matteo Salvini,
     lidernan pa restourá  Fransia.               kende a kritiká e polítikanan
     trankilidat den e pais,  Fransia i Italia ta miembro  ekonómiko i migratorio
     meimei di un alterashon  fundadó di Union  di presidente Emmanuel
     diplomátiko grave entre e  Europeo, krea despues di e  Macron.
     aliadonan históriko desde  Segundo Guera Mundial. E  E krísis a empeorá despues
     Segundo Guera Mundial.  konfrontashon entre ámbos  di e reunion di Di Maio ku
     Fransia a bisa ku e retiro di  pais a dominá e kontinente  integrantenan di “chaleko   ...Luigi Di Maio...
     su embahador na Italia ta un  kousando tenshon entre  hel” e siman aki.
     desishon temporal, pero ku  nashonalistanan.   E bosero di e gobièrnu  a bisa ku e bishita aki a violá  mas básiko” komo ku e no a
     e medida ta un atvertensia  Funshonarionan franses  franses, Benjamin Griveaux  “e prinsipionan diplomátiko  wòrdu anunsiá.
   2   3   4   5   6   7   8