Page 40 - Djamars 13 november 2018.pdf
P. 40
40 Djamars 13 Novèmber 2018
Kontinuashon di pagina 13 ku OM a presentá un bista 2013 el a bai ku Nini serka Kontinuashon di pagina 9 di bèrdat ta logra duna nan
OM a presentá un bista inkompletu na huesnan. George. Ni sikiera a puntr’é Fundashon Lechi di yu lechi di pechu pa 6 luna
Husgamentu di si e sa algu di George su eksklusivo.
Durante interogashon, mandamentu di mensahe envolvimentu. di amigunan, famianan Diferente mama a duna
tantu George komo e via telefòn semper ta mará o trahadónan den kuido ku nan testimonio durante
verbalisantenan a nota na e konteksto. Ta sobra Pretu. no ta sostené nan eskoho e evento aki, ku hopi bia
esaki. Den e teoria di e pa e kuminda mas natural i e komienso tabata difísil
E verbalisante for di e magistradonan, Nini lo a E rasonamentu ta ku saludabel pa nan beibi. dor di falta di sosten i guia.
tempu ei a remarká kaba ku aserká George via SMS 30 e SMS nan ta kuadra ku e Ku rason nan tabata hopi
e kos aki ta straño. Falta no di aprel 2013 pa ‘trabou’ deklarashon di Kuwas, den Lo bo pensa ku awendia orguyoso di nan logro i nan
ménos ku 78 SMS. Ke men i ‘Unifòrm’. Segun nan e sentido ku e òrdu a drenta ku Internet ta hopi fásil ta disfrutá inmensamente
interpretashon pues, serka Nini, ku a pasa esaki
unifòrm ke men, e hendenan pa Pretu. pa haña informashon di nan konekshon ku nan
Kontinuashon di pagina 5 korekto, pero Kòrsou ta yu.
IMF preokupá pa ku a ehekutá e plan i Pretu lo ta esun ku Nini lo presta hopi malu kompará Ku e sertifikado e
trabou en konekshon ku e mester a hiba serka George
un agasaho konsiderando asesinato. Si bèrdat Nini pa e mir’é. Pero lokual OM i ku otro paisnan riba tereno mamanan ku si a duna
di lechi di pechu. Mas ku tur lokual nan tin pa logra
e bista sombrio di e a hiba e hendenan serka Korte ta pasa riba dje ta, ku
desaroyonan di Kòrsou. Es George, anto e hendenan lo ta kompletamente imposibel nunka e preshon di un duna nan yu lechi di pechu
komunidat enfoká riba pa 6 luna eksklusivo, ta
mas, Tromp no ta presidente mester a topa George riba pa Pretu por a bai ku Nini prestashon den trabou, haña elogio. Ku esaki
mas di e instituto. dia 30 di aprel 2013. serka George dia 30 di aprel tambe pa e hende muhé i FLMK ta spera di pone lus
Básikamente e mishon Ken ta e ‘unifòrmnan’? 2013, pa e simpel motibu e fasilidat pa por bira kue riba e importansia di lechi
a konkluí ku tantu Kòrsou Kuwas den tur instansia ku Pretu for di 27 di aprel un bòter ora e dunamentu di pechu pa salubridat di
komo Sint Maarten ta a wòrdu kondená komo 2013 te ku 1e di mei 2013
eksperensiando kresementu esun ku a tira Helmin mata, no tabata ni na Kòrsou, di lechi pechu no ta asina komunidat kompleto i e
fásil manera a pensa, ta importansia pa sostené e
suak i tin vulnerabilidat ke men lógikamente e ta pero na Ulanda. Esaki ta pone ku masha tiki mama mamanan ku ta bai p’e.
struktural riba tur dos un di e ‘unifòrm’ nan. Tur basá di dato di biahe di
isla ku ta fortifiká pa testimonio den e kaso ta Pretu, ku RST mes a relatá,
preshonnan eksterno. Den e indiká, ku ta Pretu a duna despues di a pidi i hañá
kaso di Kòrsou esei ta debí Kuwas e enkargo. Segun tur dokumentashon i di
na e situashon serio ku un OM i huesnan, Kuwas i kual hasta nan a traha un
di e partnernan komersial Pretu ta e ‘unifòrm’ nan. prosèsverbal i pone den e
mas importante di e isla ta Awèl, Kuwas a wòrdu dosié.
pasando aden (Venezuela). interogá na 61 okashon den E promé iregularidat
Na Sint Maarten ainda tin kaso ‘Magnus”. Ni un solo señalá aki, ta solamente un
e impakto di Irma i Maria. biaha e interogashon no ñapa di lokual ta bai bin.
“E posishon eksterno i fiskal a bai over di Jamaloodin. E sobrá pilarnan di prueba
di ámbos pais a deteriorá. Pió ainda, remarkabel ta kontra Fonseca i Jamaloodin
Inseguridat signifikante ta ku OM, ta usa e SMS nan tambe e tim di defensa lo
impaktando ekonomianan komo prueba, pero den e trata riba término korto.
di e dos paisnan seriamente. 61 interogashonnan, ni un Esaki e ekipo di Defensa
E perspektiva ku hopi reto solo biaha a puntra Kuwas e di George Jamaloodin a
aki ta hasi e nesesidat pregunta si riba 30 di aprel duna di konosé.
pa tuma medidanan
struktural pa mantené
sostenibilidat fiskal,
oumentu kompetensia, i
oumentá tambe konfiansa
di invershonistanan i
desaroyá mas kapasidat ta
hopi krítiko. Outoridatnan
di Kòrsou i Sint Maarten
ta rekonosé e nesesidat pa
aktua desesivamente pa
pone ámbos ekonomia riba
e kaminda pa kresementu
mas haltu i sostenibel, asina
e mishon a konkluí.
E mishon ta bisa ku
pa di 5 aña ekonomia di
Kòrsou a baha den 2017.
E bahada di aña pasá
tabata 1.75 porshento. Di
e último 7 añanan, Kòrsou
tabata den reseshon pa
5 aña. Prinsipalmente e
situashon di Venezuela
ku a impaktá turismo i
e refineria di Kòrsou, a
afektá kresementu, asina
e dokumentu ta bisa.
Remarkabel ta ku na 2017
inflashon di Kòrsou tabata 0
porshento pero na 2017 el a
subi ku 1.6 porshento afektá
pa preisnan internashonal.
Un punto tambe notabel
ta ku e mishon ta bisa ku
desempleo di Kòrsou a
krese i pasa 14 porshento
na 2017, i awor aki ta un
di esnan mas haltu den nos
region.