Page 40 - Djamars 13 november 2018.pdf
P. 40

40                                                                         Djamars 13 Novèmber 2018
     Kontinuashon di pagina 13  ku OM a presentá un bista  2013 el a bai ku Nini serka   Kontinuashon di pagina 9  di bèrdat ta logra duna nan
       OM a presentá un bista  inkompletu na huesnan.   George. Ni sikiera a puntr’é   Fundashon Lechi di  yu lechi di pechu pa 6 luna
                              Husgamentu       di  si e sa algu di George su                   eksklusivo.
       Durante interogashon,   mandamentu di mensahe  envolvimentu.        di amigunan, famianan   Diferente mama a duna
     tantu George komo e    via telefòn semper ta mará                   o trahadónan den kuido ku  nan testimonio durante
     verbalisantenan a nota   na e konteksto.       Ta sobra Pretu.      no ta sostené nan eskoho  e evento aki, ku hopi bia
     esaki.                   Den e teoria di e                          pa e kuminda mas natural i  e komienso tabata difísil
       E verbalisante for di e   magistradonan, Nini lo a   E rasonamentu ta ku   saludabel pa nan beibi.  dor di falta di sosten i guia.
     tempu ei a remarká kaba ku   aserká George via SMS 30  e SMS nan ta kuadra ku e           Ku rason nan tabata hopi
     e kos aki ta straño. Falta no   di aprel 2013 pa ‘trabou’  deklarashon di Kuwas, den   Lo bo pensa ku awendia  orguyoso di nan logro i nan
     ménos ku 78 SMS. Ke men   i ‘Unifòrm’. Segun nan  e sentido ku e òrdu a drenta   ku Internet ta hopi fásil  ta disfrutá inmensamente
                            interpretashon pues,  serka Nini, ku a pasa esaki
                            unifòrm ke men, e hendenan  pa Pretu.        pa haña informashon  di nan konekshon ku nan
      Kontinuashon di pagina 5                                           korekto, pero Kòrsou ta  yu.
        IMF preokupá pa     ku a ehekutá e plan i   Pretu lo ta esun ku Nini lo   presta hopi malu kompará   Ku e sertifikado e
                            trabou en konekshon ku e  mester a hiba serka George
        un agasaho konsiderando  asesinato. Si bèrdat Nini  pa e mir’é. Pero lokual OM i   ku otro paisnan riba tereno  mamanan ku si a duna
                                                                         di lechi di pechu. Mas ku  tur lokual nan tin pa logra
     e bista sombrio di e  a hiba e hendenan serka  Korte ta pasa riba dje ta, ku
     desaroyonan di Kòrsou. Es  George, anto e hendenan lo  ta kompletamente imposibel   nunka e preshon di un  duna nan yu lechi di pechu
                                                                         komunidat enfoká riba  pa 6 luna eksklusivo, ta
     mas, Tromp no ta presidente  mester a topa George riba  pa Pretu por a bai ku Nini   prestashon den trabou,  haña elogio. Ku esaki
     mas di e instituto.    dia 30 di aprel 2013.   serka George dia 30 di aprel   tambe pa e hende muhé i  FLMK ta spera di pone lus
        Básikamente e mishon   Ken ta e ‘unifòrmnan’?   2013, pa e simpel motibu   e fasilidat pa por bira kue  riba e importansia di lechi
     a konkluí ku tantu Kòrsou   Kuwas den tur instansia  ku Pretu for di 27 di aprel   un bòter ora e dunamentu  di pechu pa salubridat di
     komo Sint Maarten ta  a wòrdu kondená komo  2013 te ku 1e di mei 2013
     eksperensiando kresementu  esun ku a tira Helmin mata,  no tabata ni na Kòrsou,   di lechi pechu no ta asina  komunidat kompleto i e
                                                                         fásil manera a pensa, ta  importansia pa sostené e
     suak i tin vulnerabilidat   ke men lógikamente e ta  pero na Ulanda. Esaki ta   pone ku masha tiki mama  mamanan ku ta bai p’e.
     struktural riba tur dos  un di e ‘unifòrm’ nan. Tur  basá di dato di biahe di
     isla ku ta fortifiká pa  testimonio den e kaso ta  Pretu, ku RST mes a relatá,
     preshonnan eksterno. Den e  indiká, ku ta Pretu a duna  despues di a pidi i hañá
     kaso di Kòrsou esei ta debí  Kuwas e enkargo. Segun  tur dokumentashon i di
     na e situashon serio ku un  OM i huesnan, Kuwas i  kual hasta nan a traha un
     di e partnernan komersial  Pretu ta e ‘unifòrm’ nan.  prosèsverbal i pone den e
     mas importante di e isla ta  Awèl, Kuwas a wòrdu  dosié.
     pasando aden (Venezuela).  interogá na 61 okashon den   E promé iregularidat
     Na Sint Maarten ainda tin  kaso ‘Magnus”. Ni un solo  señalá aki, ta solamente un
     e  impakto di Irma i Maria.  biaha e interogashon no  ñapa di lokual ta bai bin.
     “E posishon eksterno i fiskal  a bai over di Jamaloodin.  E sobrá pilarnan di prueba
     di ámbos pais a deteriorá.  Pió ainda, remarkabel ta  kontra Fonseca i Jamaloodin
     Inseguridat signifikante ta  ku OM, ta usa e SMS nan  tambe e tim di defensa lo
     impaktando ekonomianan  komo prueba, pero den e  trata riba término korto.
     di e dos paisnan seriamente.  61 interogashonnan, ni un   Esaki e ekipo di Defensa
     E perspektiva ku hopi reto  solo biaha a puntra Kuwas e  di George Jamaloodin a
     aki ta hasi e nesesidat  pregunta si riba 30 di aprel  duna di konosé.
     pa tuma medidanan
     struktural pa mantené
     sostenibilidat fiskal,
     oumentu kompetensia, i
     oumentá tambe konfiansa
     di invershonistanan i
     desaroyá mas kapasidat ta
     hopi krítiko. Outoridatnan
     di Kòrsou i Sint Maarten
     ta rekonosé e nesesidat pa
     aktua desesivamente pa
     pone ámbos ekonomia riba
     e kaminda pa kresementu
     mas haltu i sostenibel, asina
     e mishon a konkluí.
        E mishon ta bisa ku
     pa di 5 aña ekonomia di
     Kòrsou a baha den 2017.
     E bahada di aña pasá
     tabata 1.75 porshento. Di
     e último 7 añanan, Kòrsou
     tabata den reseshon pa
     5 aña. Prinsipalmente e
     situashon di Venezuela
     ku a impaktá turismo i
     e refineria di Kòrsou, a
     afektá kresementu, asina
     e dokumentu ta bisa.
     Remarkabel ta ku na 2017
     inflashon di Kòrsou tabata 0
     porshento pero na 2017 el a
     subi ku 1.6 porshento afektá
     pa preisnan internashonal.
     Un punto tambe notabel
     ta ku e mishon ta bisa ku
     desempleo di Kòrsou a
     krese i pasa 14 porshento
     na 2017, i awor aki ta un
     di esnan mas haltu den nos
     region.
   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45