Page 73 - BROJ 49/GODINA II/SARAJEVO 11.02.2016.
P. 73
akademski kipar iz Sarajeva, i Alija Ku
čukalić, akademski kipar iz Sarajeva, za
predmet plastično oblikovanje; Mersad
Berber, akademski slikar iz Sarajeva,
za predmet crtanje akta – svi su dobili
zvanje docenta; a za predmet historija
umjetnosti dr. Muhamed Karamehme
dović, historičar umjetnosti iz Sarajeva,
koji je izabran za prvog dekana Akade
mije”, napisao je prof. dr. Ibrahim Kr
zović. U tekstu naslovljenom Akademija
likovnih umjetnosti u Sarajevu u kulturnom
prostoru Bosne i Hercegovine Krzović na
glašava da su pobrojani profesori već bili
globalno afirmirani i višestruko nagra
đivani umjetnici. S druge strane, nji
hovi savremenici svjedoče o autoritetu
koji su imali. Jedan od primjera nepri
kosnovenog autoriteta jeste prvi dekan
ALU Muhamed Karamehmedović, koji
je pisao likovne kritike publicirane u
dnevniku Oslobođenje. Iz današnje per
spektive čini se nevjerovatnim s kojim
su nestrpljenjem te kritike iščekivane.
“Brojna generacija mladih umjetni
ka iz Bosne i Hercegovine u šezdesetim
godinama 20. stoljeća nailazi na izuzet
no povoljne prilike u svijetu, gdje se u
mnogim centrima što se bore za prestiž
organizuju međunarodne bijenale izlož
be. (...) U osamdesetim godinama 20. sto
ljeća, u svojoj kreativnosti i aktivnosti
približili su se ili izjednačili nastavnici
prve generacije Akademije likovnih um
jetnosti s prvom generacijom asistenata,
U Bosnu i Hercegovinu koncem 19. što je predstavljalo znatno ojačano na
stoljeća dolaskom Austro-Ugarske do stavno-umjetničko jezgro i povećavalo
“U osamdesetim laze i prvi slikari. Prva izložba u Sara procenat nastavno-pedagoške samostal
jevu organizirana je početkom dvadese
godinama 20. stoljeća, tog stoljeća, a među prvim bošnjačkim nosti institucije”, napisao je Krzović, koji
u tekstu opisuje vrijeme kada je društvo
u svojoj kreativnosti i slikarima bio je Muhamed, brat knji ekonomski jačalo (gradile su se fabrike),
aktivnosti približili su se ževnika Skendera Kulenovića. Kasnije ali ulagalo se i u obrazovne institucije.
su studenti slikarstva pohađali škole u
Prvobitno je ALU imala samo odsjek
ili izjednačili nastavnici Krakovu i Beču, ali i Beogradu, Zagre slikarstva, vrlo brzo i grafiku, a onda
prve generacije bu, potom u Pragu i Parizu. Tako da je i kiparstvo, grafički i produkt dizajn.
Akademije likovnih od početka prošlog stoljeća BiH imala Zabilježila je i akademsku godinu u
izuzetnu slikarsku scenu koja se, opet,
kojoj nije upisan nijedan student – rat
umjetnosti s prvom razlikovala od zemalja okruženja. Zašto nu 1992/93. Istovremeno su sarajevski
generacijom asistenata, je bosanskohercegovačka vizualna umjet umjetnici organizirali izložbu Svjedoci
postojanja.
nost bila drugačija? Zato što je u grafi
što je predstavljalo kama Dževada Hoze bila utkana poezija “Trideset godina u životu jedne kul
znatno ojačano Maka Dizdara “Makova mapa”, Hozina turne i obrazovne ustanove je stoga mno
nastavno- grafika iz šezdesetih godina inspirirana go i malo. Mnogo iz razloga o kojima
je već ovdje bilo riječi; malo zato što u
je krajiškim nišanima, a zavičajno je
-umjetničko jezgro i prisutno i kod Emira Dragulja, Halila kulturi i umjetnosti vremenske granice
povećavalo procenat Tikveše i Virgila Nevjestića. ne postoje”, napisao je prof. dr. Sadudin
Činjenica da je ALU relativno ka
nastavno-pedagoške sno osnovana nije umanjila izvanredan Musabegović u tekstu Akademija – rasuta
po svijetu povodom trideset godina ALU.
samostalnosti kvalitet onoga što su različite umjetnič Monografija ALU podsjećanje je na
institucije”, napisao je ke poetike ispisivale. “Prvi izabrani na djelatnike koji su obilježili historiju um
stavnici Akademije bili su sve afirmirani
jetnosti Bosne i Hercegovine, ali i sve
prof. dr. Ibrahim Krzović bosanskohercegovački umjetnici: Nada one koji su doprinijeli kulturno-obra
Pivac, akademska slikarka, i Borislav zovnom razvoju Bosne i Hercegovine.
Aleksić, akademski kipar iz Sarajeva, Upravo se u njoj oslikava povijest Bo
oboje predmet za crtanje; Zdenko Grgić, sne i Hercegovine. n
STAV 11/2/2016 73
