Page 71 - BROJ 49/GODINA II/SARAJEVO 11.02.2016.

“pjesme” (Karawane i Gadji beri bimba) i
način na koji ih je izvodio na sceni Caba- “Proglas o važnom ništa
ret Voltaire “zauvijek su pokidali nešto u
mehaničkom mozgu 20. stoljeća”. Časni i ugledni građani Züricha, studenti, zanatlije, radnici, skitnice, besciljnici svih zema­
Dadaizam je proglasio Tristan Tzara: lja, ujedinite se. U ime Cabarea Voltaire i svog prijatelja Huga Balla, osnivača i upravnika
“Ovim izjavljujem da je 8. februara 1916, te najučenije institucije, prenijeću vam večeras proglas koji će vas uzdrmati. Nadam se
u šest sati popodne, Tristan Tzara otkrio da nećete pretrpjeti nikakvu fizičku štetu, ali ono što vam imamo reći pogodiće vas kao
riječ dada. Bio sam prisutan kada je Tzara metak. Odlučili smo svoje različite aktivnosti objediniti pod imenom dada. Pronašli smo
prvi put izgovorio tu riječ koja je u nama dadu, mi smo dada i imamo dadu. Dada dolazi iz rječnika i ne znači ništa. To je važno ni­
probudila tako opravdano oduševljenje. šta, ništa koje nešto znači. To je ništa s kojim želimo promijeniti svijet, ništa s kojim ćemo
To se dogodilo u kafeu Terrasse, u Züric­ promijeniti poeziju i slikarstvo, ništa s kojim ćemo okončati ovaj rat. Stojimo pred vama
hu, a ja sam u lijevoj nozdrvi imao brioš. bez ikakvih namjera, ne želimo vas čak ni nasmijati ili zabaviti. Iako je sve ovo do sada
Ubijeđen sam da je ta riječ potpuno be­ bilo ništa, ipak ne moramo završiti kao neprijatelji. Kad savladate svoje malograđanske
značajna i da se samo imbecili i profesori otpore, s našom dadom na svom barjaku, među nama opet mogu zavladati razumije­
španskog mogu zanimati za datume. Ono vanje i prijateljstvo. Molimo vas da dadu prihvatite kao poklon, zato što su oni koji je ne
što nas zanima jeste duh dade. Svi smo mi prihvate izgubljeni. Dada je najbolji lijek i garantuje sreću u braku. Djeca vaše djece biće
bili dada i prije dade…”, reagirao je Hans vam zahvalna. A sada se opraštam s vama, s dada pozdravom i dubokim dada naklo­
Arp povodom spora između Tristana Tza­ nom. Živjela dada. Dada, dada, dada.”
re i Richarda Huelsenbecka o tome ko je Richard Huelsenbeck, 1916.
pronašao riječ dada. Riječ dada asocira na
dječiji pokušaj govora i trebao bi biti poziv
da se vratimo elementarnom. Postoji i ver­ inicirao izvođenje u Münchenu. Vrijeme Lenjinov odlazak iz Züricha bio je
zija po kojoj su umjetnici, tražeći ime za prije avangardi 20. stoljeća nije znalo šta bi spektakularan. U plombiranom vozu Le­
svoj pokret, nasumice zabijali nož u fran­ s tom i s ostalim Buchnerovim dramama. njin je s kolegama i suprugom preko Nje­
cusko-njemački rječnik i nož se zabio na mačke, Švedske i Finske stigao u Petro­
francuskom pojmu za “igračku drvenog LENJINOV SKROMNI ŽIVOT grad. Pošavši iz Švicarske, voz se smio u
konjića” – dada. Dadaizam se proširio na U ZÜRICHU I ODLAZAK U PETROGRAD Njemačkoj zaustaviti samo zbog nabavke
Njemačku, Francusku i Ameriku, ali se ak­ Treća revolucija pokrenuta iz Spie­ namirnica; voz su pratila dva njemačka
tivnost pokreta brzo smanjila, a na njega se gelgasse ulice nije imala nikakve veze s časnika i nekoliko vojnika. U Petrograd
nastavlja nadrealizam kao nekakav logičan umjetnošću: iz kuće s brojem 14 Lenjin je su stigli za dva dana. Prema austrijskom
slijed. Na stvaralaštvo brojnih umjetnika otišao u Rusiju dizati Oktobarsku revolu­ piscu Stefanu Zweigu, “nijedan metak nije
iz oblasti književnosti, muzike i slikarstva ciju. Vladimir Iljič Uljanov Lenjin, ruski bio dalekometniji i nije odlučnije djelovao
dadaizam je snažno utjecao. komunistički revolucionar, političar i po­ na sudbinu nove historije nego taj voz koji
Druga revolucija krenula je s broja 12 litički teoretičar, živio je u ovoj kući od 21. je ispunjen najodlučnijim revolucionari­
ulice Spiegelgasse: to je kuća u kojoj je Ge­ februara 1916. do 2. aprila 1917. godine. ma vijeka, u tom času jurnuo od švicarske
org Buchner proveo zadnje mjesece svoga Sa suprugom Nadeždom Krupskajom u granice preko čitave Njemačke da bi stigao
života pišući Woyzeka i u kojoj je umro od Zürichu živio je u jednoj sobi. Preko puta u Petrograd i ondje razbio poredak vreme­
tifusa 19. februara 1837. godine s nepune 24 njihove sobice bila je fabrika hrenovki pa na”. O slavnom vozu i njegovim putnicima
godine. Drama Woyzek je revolucionarna, su zbog buke i smrada samo kasno noću režiser Damiano Damiani 1988. godine
jedna od prvih modernih drama utemelje­ mogli otvoriti prozore. Fabrika je poruše­ snimio je film u italijansko-francusko-nje­
nih na dokumentima. Uvođenje sudskog na 1940. godine i tako je proširena do tada mačko-austrijskoj koprodukciji. Lenjina
vještaka bila je novina u sudskoj praksi, a nevjerovatno uska uličica. O tom periodu je igrao Ben Kingsley, Nadeždu Leslie Ca­
Woyzek se temelji na sudskim dokumenti­ Lenjinovog života ne zna se mnogo. Radio ron, a Inessa Armand bila je Dominique
ma. Iz te drame rođena je ekspresionistička je po bibliotekama, najčešće u Zentralbi­ Sanda. Zanimljivo je da je u Njemačkoj
drama. Woyzek je vjerovatno prva evrop­ bliothek, a kad su biblioteke bile zatvore­ film prikazan iz dva dijela tek u februaru
ska drama napisana na osnovu dokume­ ne, vrijeme je provodio šetajući gradom sa 1990. godine, što su mnogi pročitali kao
nata stvarnog sudskog procesa. Moguće je suprugom ili odlazeći na brdo u Zürichu još jedan dokaz da je to putovanje zapra­
da je upravo proces u Woyzeku prvi sudski (inače elitno naselje s vilama). U Zürichu vo organizirala i njemačka vlada, koja je,
proces u kojem su korištena psihijatrijska je Lenjin završio rad na knjizi Imperijali- kako mnogi vjeruju, “osigurala i dobar dio
vještačenja, a sigurno je prvi u kojem su zam kao najviši stadij kapitalizma. novca za podizanje revolucije”.
ona odigrala presudnu ulogu. Osim toga, Nije poznato je li revolucionar Lenjin
drama Woyzek ima revolucionarnu dram­ čuo za Cabaret Voltaire i dadaizam. Prije
sku tehniku fragmentiranja. Komad nema će biti da su njegove ideje na neki čudan
jednu radnju, jedan sižejni tok koji se kre­ način u to doba zarazile Tristana Tzaru,
će od početka prema kraju, nego se sastoji koji se, umoran od nihilizma i uništava­
od tridesetka fragmenata koji ne proisti­ nja, početkom Drugog svjetskog rata pri­
ču jedan iz drugoga. To je prva evropska ključio francuskoj komunističkoj partiji.
drama koja za naslovnog junaka ima du­ U svakom slučaju, nekadašnji prvi susjedi
ševno nerazvijenu osobu, čime se uvodi i postali su slavni, dobili spomen-ploče na
onaj manje lijepi dio života koji, nažalost, kućama u kojima su živjeli i(li) radili. I
postoji ma koliko ga književnost do tada postali dio obaveznog turističkog obila­
izbjegavala. Sve ovo objašnjava zašto je tek ska Züricha, grada koji svoju današnju
ekspresionizam prepoznao Woyzeka i izveo otvorenost uvelike duguje brojnim emi­
ga na pozornicu. Najzaslužniji za izvođenje grantima koji su tu nalazili utočište dok
jeste nobelovac Georg Hauptmann, koji je je okolo divljao rat. n

STAV 11/2/2016 71