Page 66 - BROJ 49/GODINA II/SARAJEVO 11.02.2016.

KULTURA
Banjalučka serdžada (oko 1800. godine),
aukcijska kuća Rugrabbit
Banjalučka serdžada (19. stoljeće),
aukcijska kuća Sotheby’s
66 11/2/2016 STAV
nastajale i početkom 20. stoljeća. Nastajale
su na širem području sjeverne, odnosno
sjeverozapadne Bosne. Kako je najznačaj­
niji trgovački centar osmanskog perioda
ovog regiona bila Banja Luka, serdžade
su dobile ime po ovom gradu.
Aukcijska kuća Rippon Boswell & Co.
(Wiesbaden, Njemačka) nije jedina koja
je kolekcionarima predstavila banjalučke
serdžade. Ovdje svakako treba spomenu­
ti dvije najutjecajnije aukcijske kuće na
globalnom planu: Sotheby’s i Christie’s.
Aukcijska kuća Christie’s u aprilu 2015.
godine stavila je na prodaju izvanredan
primjerak banjalučke serdžade koja je bila
procijenjena na cijenu od 2.500 do 4.000
funti. Jedna od najskuplje prodanih ba­
njalučkih serdžada jeste ona koju je Sot­
heby’s ponudio 2009. godine na aukciji u
Amsterdamu, a prodana je za 6.000 eura.
Nerado se priznaje da je tržišna vrijednost
pokazatelj likovne unikatnosti banjalučke
Banjalučka serdžada (oko 1800. godine), detalj, serdžade. Naglasit će se da je ona u svijetu
aukcijska kuća Rugrabbit
kritičara i poznavalaca umjetnosti cjenje­
nija od bosanskog ćilima.
Što se tiče inostranstva, poznato je da
su se prije nekoliko godina dva primjerka
banjalučke serdžade nalazila u Muzeju di­
vanske književnosti (Divan Edebiyati Mu­
zesi) u Istanbulu. Objekt Muzeja ustvari je
mevlevijska tekija, što otvara mogućnost
da su banjalučke serdžade dospjele u te­
kiju kao vrijedan poklon. U zagrebačkom
Muzeju za umjetnost i obrt pod inventar­
nim brojem MUO-012553 čuva se banja­
lučka serdžada koja nije zavedena pod tim
imenom, jer samo rijetki na našim prosto­
rima i u regionu znaju izgled ove serdžade.
Nakon analize zagrebačkog primjerka oči­
gledno je da je riječ o banjalučkoj serdžadi.
Dokaz o vrijednosti banjalučkih serdža­
da potvrđuju historijski dokumenti, pa se
tako iz dokumenata čita da su sarajevski tr­
govci braća Dženetić, između ostalog, pro­
davali i banjalučke serdžade. U ostavinskim
dokumentima mnogih uglednika ne samo
Bosanskog ejaleta nego i ostatka Osman­
Banjalučka serdžada (19. stoljeće), skog carstva spominju se serdžade, odno­
Muzej za obrt Zagreb sno, spominju se u ostavštini anadolskog
beglerbega Ahmed-paše Kabakulaka (oko
1690. godine), sultanskog ćehaje hafiz Hu­
sejn-age (1720), skopskog mutesarifa Meh­
med-paše (oko 1735), hadži Mehmed-paše
iz Jajca (1767), Amine Morić (1773), Sma­
il-bega Dženetića (1777) itd.
Banjalučka serdžada neopravdano je
zanemarena od domaće historije umjet­
nosti, o čemu svjedoči nedostatak kvali­
tetnih tekstova. Jedini ozbiljni rad koji se
osvrnuo na banjalučku serdžadu objavila
je Dušanka Bojanić-Lukač daleke 1985.
godine u Analima Gazi Husrev-begove bi-
blioteke. Ipak, zahvaljujući međunarodnim
Banjalučka serdžada autoritetima osmanske umjetnosti, poput
(19. stoljeće), Roderica Taylora, objelodanjeno je više in­
aukcijska kuća formacija o banjalučkoj serdžadi. n
Christie’s