Page 35 - STAV broj 353

elemenata njihove vjerske zajednice i SANU, sami sebe ne doživljavamo kao ozbiljan politički faktor, a
koje to permanentno odbijaju.
zašto? Zato što u našem javnom prostoru više od 80 posto
BAJTAL, ĆURAK I OSTALA RAJA vremena i prostora u digitalnim i elektronskim medijima
A zašto Zapad tjera svoje saveznike da zauzimaju: Esad Bajtal, Nerzuk Ćurak, Ivana Marić, Slobodan
popuštaju, a ne ide žešće na trouble makera
– Srbiju? Zato što smatraju da je još uvijek Šoja, Asim Mujkić i Žarko Papić.
moguć izlaz za Srbe iz autizma u koji su se
sami uvalili, zbog traume odvajanja od mora, na iskustvima kakva u Evropi imamo po- Ipak, sve do ovih teških vremena, što ih
kojem su imali pristup za vrijeme obje Jugo- sljednje stoljeće. U našoj javnosti političko spomenuh na početku, Papić je kod mno-
slavije. Zato posljednjih godina malo prijete promišljanje u geostrateškim okolnostima, gih ostavljao dojam bosanskohercegovačkog
“srpskim svijetom”, malo pozivaju na “brat- dugoročno djelovanje, strateški ciljevi ne- patriote, ljevičara koji ne voli nacionalne
stvo i jedinstvo” i “ljubav” među narodima poznate su kategorije. Percepcija svijeta ve- stranke, pa se njegova naracija, iako de-
(mini Šengen, “Otvoreni Balkan”, regional- ćine naših političkih analitičara i novinara struktivna, zbog te deklariranosti za Bosnu
na saradnja...), naizmjenično. Tradicionalno, još je zatrovana iluzijom da je moguće dobiti i Hercegovinu, donekle mogla i tolerirati.
malo će “ubiti i zaklati ko sa nama neće”, odmah i dobiti sve, da postoji neko ko može Ali, posljednjim izjavama prešao je granice
malo im se “drma na šubari cvijeće”, pa šta brzo, s dva-tri dekreta riješiti probleme, a dopuštenog: poistovjetio je bošnjački sa srp-
upali. Zato Zapad razmišlja ovako: Bolje je da mi ništa ne uradimo. I još gore, da jeste skim nacionalizmom. Ako je nešto najgore
da još deceniju-dvije damo vremena Srbima posao Nekog Drugog, jer Tita više nema, da što se u javnosti može čuti negiranje geno-
da se, konačno, civiliziraju, nego da sravnimo riješi naše probleme. Otuda i stalno kukanje cida, onda je na drugom mjestu po zločesto-
nekoliko velikih gradova u Srbiji i totalno na svaku izjavu zapadnih diplomata, koja ne sti poistovjećivanje nacionalizma koji ima
destruiramo ovoga puta ne samo vojne nego odgovara našim domoljubnim osjećanjima. za cilj modernu, evropski uređenu državu,
i privredne i infrastrukturne kapacitete, do U našoj javnosti, svjesno ili nesvjesno, na vladavinu prava, prava svakoga građanina
mjere u kojoj će, doslovno, biti gladni i zamole osoben način, širi se ideja SANU II, druga- (bošnjački nacionalizam) i nacionalizma koji
nas da kopnenim snagama uđemo u njihovu čijim riječima, ali istim značenjima – nara- svoje ciljeve ostvaruje genocidom, dehuma-
državu i sredimo stanje. Dovede se neki “novi cijama se zatvara prostor etici utilitarizma niziranjem susjednih naroda, pravljenjem
Vučić”, krene denacifikacija i miran Balkan, koja je ravnopravna etici vrlina, kojoj smo problema u susjednim državama (srpski
s Bosnom i Hercegovinom zajedno. No, to je skloni, makar deklarativno. Mi sami sebe ne nacionalizam). Žarko Papić je zauzeo drugo
skup projekt. Ali i moguć. Zapad ima para. doživljavamo kao ozbiljan politički faktor, a mjesto na ljestvici najnemoralnijih javnih
Ovakva naracija dočekuje se na nož i atri- zašto? Zato što u našem javnom prostoru više ličnosti u Bosni i Hercegovini, odmah poslije
buira kao “govor mržnje” i “ratnohuškački od 80 posto vremena i prostora u digitalnim Milorada Dodika.
govor”, a zapravo je samo razmišljanje o mo- i elektronskim medijima zauzimaju: Esad Ali nije problem Žarko Papić. Problem
gućim scenarijima u budućnosti, zasnovano Bajtal, Nerzuk Ćurak, Ivana Marić, Slobodan je što niko iz “akademskog svijeta” ne rea-
Šoja, Asim Mujkić i Žarko Papić. gira na njegov politički nemoral. Uradio je
Žarko Papić, analitičar, ne silazi s TV to samo profesor Vahidin Preljević, za moj
ekrana i YouTube kanala. U posljednje dvije ukus isuviše blago i isuviše politički ko-
decenije redovno je najavljivao socijalne ne- rektno. Problem su korifeji nove ljevice u
mire, koji se nikada nisu desili, ekonomsku Bosni i Hercegovini. Njegovo poistovjeći-
propast, koja se nije desila, i konačan pad vanje nacionalizama dijeli i Asim Mujkić,
etno-nacionalnih stranaka, koje su, je li, još pa možemo zaključiti da je u bosanskoher-
na vlasti. Dakle, uvaženi analitičar Papić re- cegovačkom javnom prostoru isuviše jak an-
dovno je prognozirao najcrnje scenarije za tinacionalistički ideologem koji priječi raci-
Bosnu i Hercegovinu i redovno su mu pro- onalno i od emocija rasterećeno ujedinjenje
gnoze padale u vodu. Ali uspio je, naravno bosanskohercegovačkih patriota i s lijeve i
ne sam, permanentno proizvoditi loša osje- s desne ideološke strane, odnosno njihovo
ćanja kod građana koja su, na logično-anali- ujedinjenje u centar iz kojeg se brani Bosna
tičkom nivou, podgrijavala parasimpatetič- i Hercegovina.
ku stranu mozga, dakle apatiju, bezvoljnost Problem je neuništeno ideološko nasli-
i upiranje prstom u, po Papiću i njegovim jeđe jugokomunizma koje najviše na emo-
ideoloških drugaricama i drugovima, stvarni cionalnoj razini proizvodi probleme. Izjave
razlog problema – nepostojanje Jugoslavije, navedenih javnih ličnosti, njihovi tekstovi,
odnosno postojanje Bosne i Hercegovine kao urednici koji im daju prostora da iz svojih,
samostalne države. od života odvojenih, kancelarija jašu na
mantrama nove ljevice kao takve, centralni
AKADEMSKOJ ZAJEDNICI su problem bošnjačkog i bosanskohercego-
MACA POJELA JEZIK vačkog društva. Stvoren je prostor u kojem
Papićeve analize išle su ruku pod ruku s je Papić, posljednje dvije decenije, mnogo
mantrama Dodikovog SNSD-a. I u Papiće- govorio. No, u svakom zlu ima malo dobra –
voj i u naraciji srpskih nacional-socijalista Žarko Papić se ofirao. Očigledno smo u vre-
u Bosni i Hercegovini centralne riječi jesu: menu u kojem će se desiti važne promjene,
“propast”, “katastrofa”, “nemogućnost” dok vremenu u kojem nema mnogo prostora za
je – “ovako”. Kako ovako? Ovako kako je sad, indirektan govor. Riječ je o igraču “srpskog
u okvirima Dejtonskog sporazuma unutar ko- svijeta” koji svjesno ili nesvjesno dribla u
jeg se može funkcionirati, kad bi bilo srpske, naraciji. Koga predribla, neće se snaći u po-
pa i hrvatske, političke volje. litičkoj budućnosti Bosne i Hercegovine. n

STAV 10/12/2021 35