Page 17 - STAV broj 320

Slovenije, institucijama Evropske unije i
Vijeća Evrope.

STAV: Kakav je status Bošnjaka u Sloveniji?
DEDIĆ: Mi smo ostali na izuzetno niskoj
razini kolektivnih prava nakon raspada
bivše Jugoslavije. Italijanska, mađarska i
djelimično romska manjina već su imala
neka prava za vrijeme bivše države. Oni su
ta kolektivna prava zadržali, dok smo mi,
koji smo ostali kao neki produkt bivše za-
jedničke države, kad smo postali de facto ma-
njina, bili uskraćen za taj status, odnosno on
nam nije priznat. Od početka devedesetih
godina mi smo sve vrijeme bili uključeni
u tu borbu za naša kolektivna prava. Neki
vrhunac dosegli smo prije desetak godina,
kada je Državni zbor (slovenski parlament)
usvojio deklaraciju o statusu manjina iz recimo, svrstavam u tu kategoriju iako sam DEDIĆ: Moji prethodnici u Savezu uvijek
bivše Jugoslavije i time na neki simbolički kao dijete stigla početkom osamdesetih s su imali neku vezu s bosanskohercegovač-
način priznali da mi postojimo, da živimo roditeljima i druga sam generacija koja je tu kim institucijama, ako ništa drugo, barem
ovdje. Dakle, nije to više prva generacija odrasla – one koji su stigli kada je počeo rat u preko ambasade – kada su dolazili visoki
nego druga i treća generacija pripadnika Bosni i Hercegovini kao izbjeglice i one koji predstavnici Bosne i Hercegovine u Slo-
tih zajednica koje ovdje žive. Na osnovu te su došli poslije, kao nova radna snaga. Dosta veniju, obično su bili pozivani i naši pred-
deklaracije bilo je osnovano i Vijeće Vla- se razlikuje ta društvena struktura Bošnjaka stavnici. A što se tiče materijalne podrške, o
de, koje je bilo sastavljeno od predstavnika u Sloveniji, ali velika većina iz tog konglo- tome ne možemo praktično ni govoriti. “Da,
tih šest manjina. Posljednjih godina to se merata dolazi kao radnička klasa. I moji ro- podržavamo vas, sve je super, ali ne možete
razvodnilo i vraćeni smo opet na početak. ditelji su došli tako u Velenje, tata je radio računati na nas u materijalnom pogledu.”
Dosta je aktivista diglo ruke od svega toga u velenjskom rudniku, mama u “Gorenju”. Zbog toga smo ovdje, ako se usporedimo
zato što nemamo sređene sistemske mreže, Mi u većini slučajeva nosimo taj radnički s ostalim manjinama, Hrvatima i Srbima
nemamo finansiranje iz proračuna, tako da pečat. Dok kod drugih manjina to nije tako naprimjer, na neki način hendikepirani.
se praktično za sva sredstva koja dobijemo izraženo. Mi se protivimo tome i tražimo da Ali na drugoj strani, bili smo prisiljeni više
moramo izboriti na raznim konkursima nas se prizna kao manjinu, jer smo ovdje bili se boriti. Sva društva koja čine Savez, kao
od Ministarstva za kulturu preko Javnog punopravni građani tada zajedničke države i sam Savez, izuzetno su uspješna na kon-
sklada za kulturne djelatnosti, koji konti- koji imamo korijene iz Bosne i Hercegovi- kursima Evropske unije, Evropskog kul-
nuirano finansira naš časopis Bošnjak. Taj ne. Kada se država raspala, mi smo ostali kao turnog fonda, čija su sredstva zaista velika.
je časopis, da kažem, paradni konj našeg manjina sa svim atributima manjine. To su sredstva iznad 100.000 eura upravo
Saveza koji ima kontinuitet, izlazi dva-tri zato što nemamo podrške od naše matič-
puta godišnje. Ove godine slavimo 25 go- STAV: Uostalom, i vi gradite Sloveniju kao ne zemlje, za razliku od Srba, recimo, koje
dina postojanja Saveza. Planirali smo, ako i Slovenci. podupiru i Srbija i Republika srpska. Mi
nam cijela ova situacija dopusti, da 25. no- DEDIĆ: Mi imamo taj dvojni identitet, smo shvatili da smo prepušteni sami sebi,
vembra, za Dan državnosti Bosne i Herce- barem mi koji smo državljani sve vrijeme da se moramo boriti, i iz tog smo razloga
govine, napravimo slavlje i ujedno da dotad i koji nismo u međuvremenu morali stjeca- i najglasniji ovdje, najviše viđeni kao ma-
sačinimo neku svoju viziju o tome gdje mi ti državljanstvo. S jedne strane je politički njina u slovenskom društvu.
kao Bošnjaci u Sloveniji želimo ići u na- identitet, s te strane mi smo Slovenci; kada
rednih 25 godina. U Savezu je učlanjenih je bio plebiscit 1990. godine za osamosta- STAV: Dosta ste oštro reagirali na non-paper
devet društava s bošnjačkim predznakom. ljenje Slovenije, moji roditelji su glasali. U dokumente predsjednika Vlade Slovenije
Ta se društva uglavnom bave kulturnim ak- tom smislu smo Slovenci. S druge je strane Janeza Janše tražeći izvinjenje Bošnjacima,
tivnostima, folklorom, pa i sportskim ak- taj kulturološki, etnički i vjerski identitet. svoje ste zamjerke poslali i institucijama
tivnostima, oni imaju svoje programe rada, Ta druga dimenzija našeg identiteta jeste Evropske unije. Imate li neki feed back iz
mi ih samo držimo na okupu pošto imamo bosanskohercegovačka, bošnjačka. Kolek- EU, očekujete li ga?
zajedničke interese koje želimo ostvariti. tivni identiteti u srednjoj Evropi, gdje je i DEDIĆ: Za sad još nemamo, ipak smo re-
Slovenija, određeni su jezikom, dok je kod akciju tek poslali, ali vjerovatno će biti neki
STAV: Iz Vašeg govora o pravima nacional- južnih Slavena religija bila važan faktor koji feed back, mada sumnjam da će biti javni.
nih manjina u Sloveniji može se razumjeti nas je određivao. Tu je taj problem. Iako smo Koliko poznajem EU institucije, evropske
da Slovenija Bošnjake, kao i druge manji- ovdje cijeli život, ovo je već treća-četvrta su birokrate inače jako pažljive, nastoje biti
ne, i dalje posmatra samo kao radnu sna- generacija, zato što imamo drugi maternji korektni, ali apsolutno sve zapaze. Zato sam
gu. Da li Vi to tako osjećate? jezik, iako ga možda mnogi i ne znaju više to i poslala, da vide, da znaju da takve stva-
DEDIĆ: Ne samo da nas smatraju radnom govoriti, samim tim što imamo “ić” u pre- ri nećemo tolerirati. Ako već imamo tako
snagom, oni kada govore o nama, govore kao zimenu, mi ne možemo biti pravi Slovenci. neodgovorne političare, predsjednike Vlade
o migrantima. Ja se praktično dvadeset godina i države, koji tako neodgovorno pristupaju
borim protiv toga. Bošnjačka je zajednica ov- STAV: Kada govorimo o odnosu bošnjačke osjetljivim temama kao što su nacionalna
dje sastavljena od različitih grupacija, jako je zajednice u Sloveniji i bosanskohercego- pitanja i granice na Balkanu, htjeli smo po-
heterogena; imate one koji su došli šezdesetih vačkih institucija, imate li podršku od ma- kazati da se kao građani Slovenije s tim ne
godina, one koji su došli osamdesetih – ja se, tice, makar ona bila na simboličkom novu? slažemo. Ja bih se protivila i da su to uradili

STAV 23/4/2021 17