Page 19 - 03.09.2016 Faktor 322
P. 19
3.10.2016. I
PONEDJELJAK I 19
Kultura
Tanja Miletić-Oručević o koprodukciji predstave “Mrtve ribe plivaju na leđima”
Spojili smo mostarske
obale i tri pozorišta
Materijalni razlozi ne mogu biti izgovor pozorištima da ne sarađuju i glumcima da ne
nastupaju na drugim scenama. Htjeli smo da negdje prekinemo nit apatije i damo neke
živosti i energije. Rezultat je dobar, a rodilo se zajedništvo, koje je svima dragocjeno
RAZGOVARAO FAKTOR: U društv- li koprodukacija formula za
NEDŽAD GLIBO eno-političkom okruženju u budućnost dok se stanje u
kojem živimo, spojiti teatre oblasti kulture ne popravi.
akon Mostara, i u sa lijeve i desne obale Neretve MILETIĆ-ORUČEVIĆ:
Zenici je premijerno i tome pridodati ansambl iz Vjerujem da jeste. Sigurno
izvedena predstava Zenice nije baš jednostavno? je da svim našim pozorištima
N „Mrtve ribe pliva- MILETIĆ-ORUČEVIĆ: nedostaju sredstva, posebno za
ju na leđima“. Radi se o ko- Sigurno da je to dodatna vri- produkciju, i upravo na takav
produkciji mostarskih teatara jednost ove predstave. Pono- način ovi problemi mogu biti
- Hrvatskog narodnog kaza- sna sam na to i ponosna sam premošteni. Kada se ta mala
lišta i Narodnog pozorišta, te što smo spojili gradove i kuće. sredstva pametno udruže, mi-
Bosanskog narodnog pozori- Teško je to u ovoj situaciji, ali slim da zajedno imamo veće
šta iz Zenice. Režiju potpisuje je važno zbog toga što naša mogućnosti.
Tanja Miletić-Oručević. Ovo je pozorišta rijetko sarađuju na FAKTOR: Niste prvi put u
samo još jedan u nizu projeka- ovakav način. Ljudi su postali Zenici, kako je do sada pu-
ta koje realizira u Zenici. Prvi inertni i vrlo često samo odra- blika u ovom gradu prihva-
je, kako kaže u razgovoru za đuju svoj posao. Oni koji stvari tala ono što ste radili?
Faktor, režirala još prije 16 ili treba da pokreću i organiziraju MILETIĆ-ORUČEVIĆ:
17 godina i od tada je redovna ne žele da troše enrgiju na to. Ovdje sam mnogo režirala i
gošća ovog pozorišta. Napraviti ovakvu koprodukciju volim ovaj ansambl. Dobro
sam sarađivala sa glumcima
ZALJUBLJENA U POLJSKU KULTURU i svima u BNP-u Zenica. Re-
Poveznica između akcija publike uvijek je bila
pozitivna.
Vroclava i Mostara FAKTOR: Iza Vas je niz pro-
jekata. Možete li nam izdvo-
FAKTOR: Imate velikih veza s Poljskom i Češkom. Niste jiti neke na koje ste ponosni?
željeli ostati tamo i vratili ste se u Mostar. Gledano iz ove MILETIĆ-ORUČEVIĆ:
perspektive - je li to bio dobar ili loš potez? Ne osjećam se dovoljno sta-
MILETIĆ-ORUČEVIĆ: Iz Poljske, gdje sam studirala, vrati- rom da pravim rekapitulaciju
la sam se iz porodičnih razloga. Ovdje sam izgradila cijelu karijere, ali bih rado spomenula
karijeru, ali poljsku kulturu još volim i doživljavam svojom. prethodnu predstavu koju sam
Za nekoliko dana odlazim tamo, te ću u Wroclawskom sa- MILETIĆ-ORUČEVIĆ: U Zenici sam mnogo režirala i volim ovaj ansambl FOTO: B. MAHMIĆ radila u Zenici - „Sveti Sava“.
vremenom pozorištu raditi jedan tekst, napisan na osnovu Ona mi je izuzetno značajna. Za
mojih dokumentarnih istraživanja o kraju rata u Wroclawu u tehničkom smislu nije teško sarađuju i glumcima da ne na- i energije. Mislim da je rezul- moj rediteljski pristup i rukopis,
i fenomenu istjerivanja ljudi iz kuća i otimanja njihove imo- kako se čini ako direktori, kao stupaju na drugim scenama. Ali tat dobar. Rodilo se zajedniš- koji postaje drugačiji u nekim
vine. To ćemo povezati s onim što se dešavalo u Mostaru; u ovom slučaju, dobro sarađu- ta apatija, koja je obuzela cije- tvo, koje je svima dragocjeno. situacijima - djelimično doku-
napravit ćemo univerzalnu priču o ljudskoj prirodi, koja se ju i dobro pripreme svoj posao. lo ovo društvo, i na taj se način FAKTOR: Podrška kulturi mentaristički, djelimično autor-
pokazuje u ratu i u kriznim situacijama. Materijalni razlozi ne mogu održava. Htjeli smo da je negdje nije na zavidnom nivou, sve ski - to je bilo odlično iskustvo
biti izgovor pozorištima da ne prekinemo i damo neke živosti je teže praviti predstave. Je i za mene je to vrlo značajno.
Haris Pašović režira predstavu “Otkrivanje žene” u NPS-u Danas počinje “Dječija nedjelja”
Sukob tradicije i savremenog Radionice za đake u
načina života na Balkanu Zemaljskom muzeju
Danas počinje „Dječija ne- imat će priliku da se na in-
U Narodnom pozorištu Sa- - East West Centar i Narod- djelja“ u Zemaljskom muzeju teraktivan način upoznaju s
rajevo u toku su probe za pred- no pozorište Sarajevo zajedno BiH u organizaciji Ministar- aktivnostima i kolekcijama
stavu „Otkrivanje žene“ pod kreiraju ovaj veoma zanimljiv stva za rad, socijalnu politi- Zemaljskog muzeja BiH.
rediteljskom palicom Hari- projekt, koji u centar postavlja ku, raseljena lica i izbjeglice - Također, srednjoškolci
sa Pašovića, koji potpisuje i ženu i historiju žena na Balka- Kantona Sarajevo. Kustosi će moći poslušati predava-
dramski tekst. nu. Živimo u patrijarhalnom Samir Avdić i Ernis Šljivo, nje „U svijetu gljiva“, koje
Glumačku ekipu čine: Sa- društvu, koje podrazumijeva posjetit će najudaljenije ško- će u Botaničkoj bašti voditi
nela Krsmanovic-Bistrivoda, da je žena podređena muškar- le Kantona Sarajevo, s ciljem kustos Odjeljenja za prirod-
Dražen Pavlović i Amar Ču- cu. Snažna emancipacija žena, približavanja muzejske dje- ne nauke Anis Hasanbegović.
stović, glumci East West Cen- i sve veća emancipacija muš- latnosti učenicima ovih škola. Muzej je organizirao i radi-
tra, zatim Ejla Bavčic, Mediha karaca, mijenjaju te društvene U okviru radionice „Putujući onice „Tradicionalne dječije
Musliović, Sanela Pepeljak, odnose. Tradicija se sukoblja- muzej - dodirni etnologiju“ igre“ i „Glinene majstorije“.
Minka Muftić Irena Mulamu- va sa savremenim životom i mi učenici osnovnih škola „9. Učešće na svim radionicama
hić i Slaven Vidak, glumci istražujemo te nove društvene maj“ iz Pazarića, „6. mart“ iz je besplatno, a pravo učešća
Narodnog pozorišta, te mlada odnose koji se uspostavljaju. Hadžića, „Đulistan“ iz Ilija- imaju prijavljeni do 30. sep-
operna diva sarajevske opere Na tradiciju gledamo kritički - ša i „Zaim Kolar“ iz Dejčića tembra. M. ČU.
Katarina Kikić. PAŠOVIĆ: Otkrit ćemo fantastične žene iz ne tako davne prošlosti kazao nam je Pašović. M. ČU.