Page 61 - STAV broj 226

Iako je sve još u
početnoj fazi, Ena Zolić
sigurna je u sebe i u ono
što radi, ne zanemarujući
ekonomski aspekt.
Činjenica da se u Bosnu
i Hercegovinu trenutno
uvozi skoro 90 posto
potrebnih količina lješnjaka
govori da je to prilika
koja još nije iskorištena
na ovim prostorima

ovdje imaju ono što njima treba”, kaže dobila od fakulteta da nastavim dalje zastalno vrati u Bosnu i Hercegovinu i
Azra Skender, doktor poljoprivrednih na postdiplomskom studiju za magi- ovdje započne svoj biznis s lješnjacima
nauka i profesor na Biotehničkom fa- stra. To su mi profesori preporučili jer i proizvodnjom zdrave hrane.
kultetu u Bihaću. im se svidjela ova tema. Kada završim “Planiram još proširiti proizvodnju
Upravo su veoma povoljni klimatski postdiplomski, moći ću se posvetiti ovoj jer iza moje parcele ima 13 dunuma
uvjeti, kvaliteta tla i nezagađena pri- plantaži”, objašnjava Ena. zemlje, planiram da proširim planta-
roda razlozi zbog kojih je Ena za svoj Iako je sve još u početnoj fazi, Ena žu tu na taj dio. Želim da ovdje na-
zasad lješnjaka dobila punu podršku Zolić sigurna je u sebe i ono što radi, ne pravim plantažu od koje mogu živjeti.
njemačkih profesora i mentora. Uzor- zanemarujući ekonomski aspekt. Činjeni- Smatram da ovdje ima budućnosti. U
ke zemljišta u bihaćkom naselju Gata ca da se u Bosnu i Hercegovinu trenutno Njemačkoj svaki kvadratni centimetar
prvi put uzela je 2016. godine i poslala uvozi skoro 90 posto potrebnih količi- se mora iskoristiti, a u Bosni i Herce-
na analizu u institut u Njemačkoj kako na lješnjaka govori da je to prilika koja govini imamo puno bolje klimatske
bi istražila kakvo je zemljište, njegova još nije iskorištena na ovim prostorima. uvjete za bilo koje kulture, ima dosta
plodnost i šta bi se tu moglo zasaditi. Ena u bihaćkom selu Gata ima 5 padavina, sunca, odlična je temperatu-
Potom je saznala da je u Bosni i Herce- dunuma zemlje i 250 sadnica lješnjaka, ra, a njive propadaju i ostaju neiskori-
govini velika potražnja za lješnjakom, s 4 različite sorte, jer lješnjak ne može štene. Po mom mišljenju, poljoprivre-
da se proizvodi samo 10 posto, a uvozi sam sebe oprašiti. Dvije sorte mogle su da u Bosni bi mogla dostići isti nivo
se po izuzetno visokim cijenama. biti dovoljne, ali Ena je uzela još dvije kakav ima poljoprivreda u Njemačkoj
“Meni trebaju tri do četiri godine, italijanske sorte kako bi bila sigurna zato što su ovdje bolji klimatski uvjeti.
tj. sadnicama treba toliko da daju prvi da faza oprašivanja bude 100 posto iz- Samo treba znati kako i treba raditi na
plod. U to vrijeme, nakon završetka di- vršena. Ima velike ambicije i planove, tome, imati motivaciju, plan i strate-
plomskog, iskoristit ću priliku koju sam te se nada da će uspjeti u naumu da se giju”, poručuje Ena Zolić. n

STAV 4/7/2019 61