Page 70 - STAV broj 210

KULTURA

Mediji zaobišli njima namijenjenu stručnu konferenciju

Instituta za jezik
NEKI MISLE DA SE

JEZIČKA TOLERANCIJA

POSTIŽE NEPOŠTIVANJEM

VLASTITOG JEZIKA

“Jezička tolerancija i demokracija ogledaju se u tome da poštujemo
prije svega svoj jezički identitet i integritet, te da imamo vrlo jasne
stavove u poštivanju drugih jezičkih identiteta. To je suština jezičke
Piše: Hamza RIDŽAL
hamza@stav.ba tolerancije. Nije jezička tolerancija u nepoštivanju vlastitog jezika
i govorenju da su bosanski, hrvatski i srpski jedan jezik, ili da se

radi o zajedničkom jeziku”

nstitut za jezik Univerziteta u Sarajevu i govorenju da su bosanski, hrvatski i srp- porijeklom takvi kakvi jesu. Međutim,
organizirao je jednodnevnu stručnu kon- ski jedan jezik, ili da se radi o zajednič- to ne znači da ti jezici nisu samostalni
ferenciju na temu “Bosanski jezik i me- kom jeziku. Jezička tolerancija i demo- identiteti. Oni to upravo jesu. Stoga in-
Idiji”, koja je održana 7. marta u sklopu kracija ogledaju se u tome da poštujemo sistiramo na poštivanju bosanskog jezika
ovogodišnje manifestacije “Dani Instituta prije svega svoj jezički identitet i inte- i njegove norme”, poručio je Kalajdžija,
za jezik”. Konferencija je bila namijenjena gritet, te da imamo vrlo jasne stavove u istaknuvši da se bosanski jezik od drugih
novinarima, studentima žurnalistike / ko- poštivanju drugih jezičkih identiteta. To razlikuje u kulturalnim, jezičkim i histo-
munikologije te studentima jezika i knji- je suština jezičke tolerancije. Specifičan rijskim aspektima.
ževnosti. Radilo se o još jednom pokušaju jezik podrazumijeva niz različitih feno- Kalajdžija se posebno osvrnuo na pi-
Instituta za jezik da ukaže na značaj jezika mena, od njegove historičnosti do njego- tanje medijske nepismenosti, istaknuv-
uopće i njegovu poziciju u društvu. Ipak, vog kulturnog identiteta, tradicije, pitanja ši da se ona najčešće može svesti u sferu
na konferenciji su se pojavila samo četi- nastavnih sadržaja... Niko ne spori da bo- tehničke upotrebe jezika i nepoznavanja
ri novinara i niko od studenata kojima je sanski, hrvatski, srpski i crnogorski jezici norme. Međutim, on je kazao da to ne
program, također, bio namijenjen. imaju istu gramatičku strukturu. Oni su predstavlja tako veliki problem koliki
“Naša ciljna grupa danas nije s nama.
Stoga postavljam pitanje ima li potrebe
govoriti o ovome što smo pripremili...
Bez obzira na gorčinu zbog ove situaci-
je, to je ipak dobro jer pokazuje stvarnu
situaciju u kojoj se nalazimo i koliko bri-
nemo o bosanskom jeziku”, kazao je na
početku direktor Instituta za jezik prof.
dr. Alen Kalajdžija. Zbog toga su orga-
nizatori odlučiti skratiti svoja izlaganja
i ukratko podijeliti s prisutnima svoja
istraživanja i zaključke.

NACIONALNO-ŠOVINISTIČKI
PRISTUP JEZIKU
Kalajdžija je govorio o medijskoj svi-
jesti u razumijevanju historičnosti bo-
sanskog jezika, posebno se osvrnuvši na
pitanje jezičke tolerancije. “Nije jezička
tolerancija u nepoštivanju vlastitog jezika

70 14/3/2019 STAV