Page 71 - STAV broj 210
P. 71

je problem medijskog definiranje iden-  “Naša ciljna grupa danas nije   kao narod, a sada se radi na tome da se
          titeta kroz jezik.                s nama. Stoga, postavljam          nametne drugačije ime jezika. Gdje je sve
            “Bez jezika ne možemo nigdje. Rađa-                                počelo? Počelo je u februaru 1998. godine,
          mo se u jeziku, društvena smo bića zbog   pitanje ima li potrebe govoriti   kada je Odboru za standardizaciju srpskog
          jezika, mislimo u jeziku. Čovjek ne bi   o ovome što smo pripremili...   jezika postavljeno pitanje kako se treba
          mogao savladati nijedan prirodni govor   Bez obzira na gorčinu zbog   postaviti prema priznatom novom idiomu
          kad ne bi kao beba bio izložen slušanju   ove situacije, to je ipak dobro   koji ima i svoj novi pravopis. U tom kon-
          artikulisanog govora svojih roditelja. Naš                           tekstu treba posmatrati ovu problematiku.
          je maternji jezik baza za sve druge jezi-  jer pokazuje stvarnu situaciju   Kad kažu da je jezik bošnjački, žele reći
          ke, baza za spoznaju, emociju, historiju,   u kojoj se nalazimo i koliko   da vi kao narod postojite od 1993. godine.
          budućnost! Zbog toga je jezik toliko va-  brinemo o bosanskom jeziku”,   To je kontekst koji treba sagledavati kroz
          žan”, kazao je Kalajdžija. On je medije,                             ovu raspravu. Zanimljivo je šta se kaže u
          s obzirom na odnos prema posebnosti   kazao je direktor Instituta za   obrazloženju Odbora za standardizaciju
          i historičnosti bosanskoga jezika, svr-  jezik prof. dr. Alen Kalajdžija  srpskog jezika: Oba naziva (i bosanski i
          stao u tri kategorije. “Prvu sam nazvao                              bošnjački) stoje u vezi s toponimom Bo-
          suprotstavljajuće negirajućom katego-  tačno. Međutim, ja predajem na Fakultetu   sna. Oba naziva se tvore na isti način – bosn
          rijom. Ona potpuno odbacuje bosanski   političkih nauka i govorim studentima o   kao korijen, plus sufiks. Odbor za standar-
          jezik i smatra da je on dio nekog drugog   ovim temama, ali kad dođe ispit, studen-  dizaciju srpskog je dao ovo obrazloženje.
          jezika. Tu je na sceni svakako određena   ti ponavljaju stereotip da je bosanski jezik   Niko od naših TV medija nije prenio ovu
          vrsta nacionalno-šovinističkog pristupa.   uveo Benjamin Kalaj. Takvi stereotipi pri-  informaciju. Zar ne bi trebalo, svaki put
          Drugu skupinu nazivam djelimično kon-  sutni su i u našim udžbenicima, u Federa-  kad se spomene bošnjački, spomenuti ovo
          formističkom. Ona prihvata ime i status   ciji BiH”, kazao je Kalajdžija, osvrnuvši se   obrazloženje?”, pita Hodžić.
          bosanskoga jezika, ali ga ne razumijeva u   na još nekoliko stereotipa kakav je onaj da   On se osvrnuo i na nagradu koju su
          suštini. Takvi jezik prihvataju zdravo za   je bosanski jezik isključivo jezik Bošnja-  visoki predstavnik i OSCE uručili u Hagu
          gotovo, ne pitajući se koji je njegov značaj   ka, ili da njegovu nominaciju dugujemo   djeci iz Jajca. “Tu je rečeno da učenici iz
          za razumijevanje kulturno-civilizacijskog   osmanskom periodu i osmanskom odnosu   Jajca trebaju biti svijetli primjer mladih
          kruga tog jezika i njegove državotvorne   prema Bošnjacima. “Naravno da i to nije   i da trebaju inspirirati svakoga u Bosni i
          važnosti. Imamo ogroman broj takvih   istina. Historija bosanskog jezika veže se za   Hercegovini. Međutim, ti učenici su iz-
          medija, možda i najveći dio. Treća sku-  srednji vijek i za vrijeme kada su se počele   išli sa zastavama drugih država i pritom
          pina su potvrđujući mediji koji bosanski   emanicipirati sve slavenske jezičke zajed-  zastavu Bosne i Hercegovine okrenuli
          jezik razumiju, poštuju njegovu normu i   nice. Stoga, moramo imati više svijesti o   naopako. Dalje, nije sagledan kontekst
          prihvataju načela njegove autentičnosti i   bosanskom jeziku. On je izuzetan kultur-  cijele situacije. Škola u kojoj je jedna
          integriteta. Ipak, nisam siguran da postoji   ni potencijal države Bosne i Hercegovine.   grupa roditelja i učenika tražila odva-
          ijedan medij koji je dosljedan u razumi-  Najstariji južnoslavenski pisani štokavski   janje jeste asimilacijska škola u kojoj se
          jevanju svih ovih aspekata jezika. Ali, u   spomenik pisan je na bosanskom jeziku u   radi po planu i programu druge države”,
          tim medijima primjećujemo tendenciju   Bosni – Povelja Kulina bana. Vjerovatno   pojasnio je Hodžić.
          da zaokruže sve ove aspekte jezika”, obja-  najstariji epigrafski spomenik na našim   Mr. Zenaida Karavdić održala je veo-
          snio je Kalajdžija.               prostorima, Humačka ploča, također je   ma korisno izlaganje o rječničkim nedou-
                                            nastao u Bosni. Upotreba specifične bo-  micama i kodifikaciji bosanskog jezika, a
          NEGACIJA I JEZIKA I NARODA        sanske ćirilice, koja se proteže od srednjeg   mr. Hasan Kamenjaković o implementa-
            Kalajdžija je govorio i o medijskim   vijeka do 20. stoljeća, također se vezuje za   ciji bosanske jezičke norme u medijima.
          stereotipima u razumijevanju bosanskog   Bosnu. Imamo tu i specifičnost alhamijado   Završnu riječ uputila je prof. dr. Fa-
          jezika. Jedan od njih glasi da je bosanski   književne tradicije. Bosanski je jedini sla-  hira Fejzić-Čengić, koja se osvrnula na
          jezik politički konstrukt u funkciji stva-  venski jezik koji ima integralne tekstove   neka od pitanja postavljenih u toku kon-
          ranja jedinstvene Bosne i Hercegovine.   pisane na arapskom pismu, i to ga odvaja   ferencije, nudeći konkretne prijedloge i
          Kalajdžija je istaknuo da je to transponi-  od svih drugih jezika. Sve su to ogromni   rješenja za određene nedoumice. Ona je
          ranje političkih narativa u sferu lingvisti-  kulturni potencijali kojih, izgleda, nismo   veoma inspirativno govorila i o Aliji Isa-
          ke. Drugi ističu da se radi o zajedničkom   svjesni”, kazao je Kalajdžija.  koviću, istaknuvši važnost njegova još
          jeziku, što je Kalajdžija objasnio kao ne-  Dr. Jasmin Hodžić govorio je o medij-  nedovoljno dobro valoriziranog naslije-
          razumijevanje stvarnosti jezika. Treći,   skom izvještavanju o bosanskom jeziku. On   đa, poručivši i uposlenicima Instituta za
          kako je rekao, ne razumijevaju historič-  je kazao da u kontekstu ove teme u medi-  jezik da rade izuzetan posao u afirmaci-
          nost bosanskog jezika pa ističu da je on   jima u posljednje vrijeme dominiraju tri   ji bosanskog jezika, ali da on, baš kao u
          nastao devedesetih godina, ili u najboljem   pitanja: ima li tog jezika, kako se on zove   Isakovićevom slučaju, još nije prepoznat
          slučaju u vrijeme Kalaja. “To također nije   i dijeli li djecu? “Prvo nas nisu priznavali   u javnom prostoru.    n


                                                                                                   STAV 14/3/2019  71
   66   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76