Page 33 - STAV broj 395

od 17 posto najviša je stopa inflacije u po- Kako Bosna i Hercegovina
sljednjih dvadeset godina.
Kako malo toga možemo učiniti da nema mogućnost
obuzdamo inflaciju, ostaje nam da radi- podizanja referentnih
mo na tome da je lakše podnesemo. Ha-
lebić je mišljenja da je neophodno bolje kamatnih stopa, jer
ciljanje programa socijalne zaštite. Sadaš- nema instrumente
nji sistem, kaže on, rasipa resurse jer so-
cijalnu zaštitu siromašnim domaćinstvi- monetarne politike na
ma odobrava u nedovoljnim iznosima, a
pritom uključuje i domaćinstva kojima, raspolaganju, jedino
objektivno, socijalna zaštita što može jeste čekati
nije potrebna.
A potrebni su i da se efekti podizanja
posebni programi. “Do-
maćinstva u određenim kamatnih stopa Evropske
periodima trebaju posebne centralne banke preliju i
programe, bez obzira na to jesu
siromašna ili nisu. Subvencionira- na Bosnu i Hercegovinu, te
nje nabavke ogrjeva pred zimsku se- posljedično tome čekati i
zonu, podrška penzionerima, subvencio-
niranje nabavke knjiga za školsku djecu smirivanje inflacije.
itd. mjere su koje bi mogle pomoći”, kaže
on. Neke od ovih mjera u Federaciji BiH
već se provode, kao što je slučaj s pomoći
penzionerima i nezaposlenim osobama. moguće prije biti na dnevnom redu nad-
Iako teško da ćemo dočekati da zaživi, ležnih vlasti.
diferencirana stopa PDV-a također bi bila
ostat će znatno iznad ciljeva centralnih od pomoći. “Oporezivanje manjom stopom KAKO SE OGRIJATI
banaka gotovo svuda. PDV-a onih dobara koja u većoj mjeri koriste Osim inflacije, velika briga građanima
Kako Bosna i Hercegovina nema mo- siromašna domaćinstva ili posebne katego- jeste i predstojeća grijna sezona. Potražnja
gućnost podizanja referentnih kamatnih rije (djeca, stari, itd.). Određeni prehrambe- za električnim grijalicama je ogromna,
stopa, jer nema instrumente monetarne ni artikli, lijekovi, nastavna učila primjeri jer s ruskim plinom nikada nije sigurno,
politike na raspolaganju, jedino što može su roba koja se trebaju oporezivati nižom, posebno u današnje vrijeme, a cijene pe-
jeste čekati da se efekti podizanja kamatnih a luksuzna dobra višom stopom PDV-a. leta rastu iz dana u dan i već su dostigle
stopa Evropske centralne banke preliju i Izgovori da je uvođenje diferencirane sto- nivo od oko 1.000 maraka po toni. No, ne
na Bosnu i Hercegovinu, te posljedično pe PDV-a zahtjevno i da traži vrijeme nisu strahujemo samo mi nego i cijela Evropa.
tome čekati i smirivanje inflacije. prihvatljivi. Zemlje iz okruženja na upore- Strah od smanjenja isporuka energi-
Inflacija je, kako kaže profesor na Eko- divom nivou razvoja, naprimjer Crna Gora je iz Rusije u Evropsku uniju pokazuje se
nomskom fakultetu u Zenici Jasmin Ha- i Sjeverna Makedonija, to su pitanje odav- mnogo destruktivnijim nego što se pret-
lebić, posljednjih mjeseci najveća brige no riješile”, kaže Halebić. Izmjene Zako- postavljalo u ranijim projekcijama.
građana kada je riječ o ekonomiji. Inflacija na o PDV-u kojim se uvodi nulta stopa za Nivoi skladišta gasa u Evropskoj uniji
osnovne životne namirnice, hranu, opremu su popunjeni na skoro 90 posto kapaciteta.
za djecu, sjeme i sadni materijal usvojene Ali čak i na ovom nivou, možda neće biti
su krajem augusta i nulta stopa važi do 31. dovoljno gasa da bi se osiguralo da se po-
decembra ove godine. Ali kako je potreb- tražnja u tipičnoj zimi može zadovoljiti bez
no da se izradi i usvoji pravilnik, prilagodi iscrpljivanja skladišta na opasno niske ni-
softver Uprave za indirektno oporezivanje voe ako Evropska unija ne uspije da smanji
BiH, Zakon će prestati važiti kada nulta potrošnju plina. Nedostaci bi se mogli znat-
stopa PDV-a stupi na snagu. no povećati ako dodatne neruske isporuke
Jedna od mjera koja se može podu- izvan Evropske unije ne budu materijalizi-
zeti, prema Halebićevim riječima, jeste i rane kako se očekivalo, ili ako potražnja za
ustupanje resursa. Naime, poljoprivred- gasom bude veća zbog hladne zime.
no zemljište u državnom vlasništvu treba Bez dovoljne diversifikacije ponude i
biti ustupljeno domaćinstvima i privred- smanjenja potražnje, nestašice bi mogle
nim subjektima koji žele povećati poljo- povećati globalne cijene energije, ugroziti
privrednu proizvodnju, i to po povoljnim povjerenje i finansijske uslove i zahtije-
uslovima. Također, treba hitno aktivirati i vati privremeno racionaliziranje upotre-
osnažiti mehanizam robnih rezervi kako bi be gasa od preduzeća. Uzeti zajedno, ovi
se stvorile strateške zalihe roba. Ovim me- šokovi mogli bi smanjiti rast u evropskim
hanizmom pospješuje se sigurnost opskr- ekonomijama za više od 1,25 procentnih
bljenosti tržišta i djeluje u vrijeme tržišnih poena u 2023. godini i povećati inflaciju
šokova, čime se izravnavaju cjenovni udari. za 1,5 procentnih poena. Ovo bi mnoge
Lista mjera se ovim, dakako, samo evropske zemlje sljedeće godine gurnulo
otvara. Ove i slične teme moraju što je u recesiju. n

STAV 30/9/2022 33