Page 35 - STAV broj 395

rudarima, da oni proizvode. Situacija je
ozbiljna. Prošle smo godine imali oprav-
dane štrajkove i neću da kažem da se bri-
nem, jer ima mnogo rješenja za ova teška
pitanja, ali pod hitno se mora reagirati.”

NEMAMO DOVOLJNO RUDARA
Cijene uglja variraju u odnosu na ra-
zličite asortimane i kalorijske vrijednosti,
a naš sagovornik navodi da cijena tone
uglja u Banovićima, kada se direktno ku-
puje u njihovom kolektivu, iznosi preko
dvije stotine maraka i kreće se oko dvije
stotine i petnaest maraka.
“To je realna cijena jer je sve posku-
pjelo, a posljedično se očekuje i porast ci-
jena električne energije i problemi će se
usložnjavati izlaskom iz jeseni i ulaskom
u zimu. Sve se veže uz naftu i na bazi toga
je došlo do povećanja svih cijena. Tu drža-
va može da reagira i da zaustavi povećanje
cijena nafte barem za proizvođače uglja i
tako će se eventualno moći ublažiti porast Da sumiramo, uglja dovoljno ima, ali tre- rudnicima su ljudi koji vole raditi i znaju
cijena električne energije. Osim toga, povi- ba osigurati ljudske resurse.” svoj posao, a treba im elementarnih stvari.
sile su se i cijene sredstava za proizvodnju. Osim problema u rudnicima, Gutić, s Ne možete osam sati kopati pod zemljom
Ako u proizvodnji uglja učestvuju nafta, druge strane, ukazuje na probleme u vezi s četvrt hljeba i jogurtom. Država neće
kamion, bager i rovokopač, sve će to utje- s nadležnim strukturama. Ovih se dana pogriješiti ako stimulira radnika, jer sve
cati na proizvodnu cijenu uglja. Kada su spominju određeni ekonomski pomaci u ostaje u sistemu. Sve što zarade kroz plaću
u pitanju ligniti i ugljevi manje kalorijske smislu namjere subvencioniranja penzi- regularno, to je kružno kretanje kapitala i
vrijednosti, ista je situacija. I u Đurđevi- onera i nezaposlenih, ali naš sagovornik tu nema greške.”
ku je ugalj iznad dvije stotine maraka.” apelira da im se pomogne i tako što će se
Trenutno, ističe Gutić, rudnici krekan- pomoći rudnicima, da se odvoji dio sred- RUDNICI SE NE SMIJU ZATVARATI
skog bazena imaju dovoljne količine rude, stava koji će se vratiti kroz krajnji proi- Budućnost rudarstva u ekonomskom
ali im nedostaje sredstava i ljudskog kadra. zvod, a to je prodaja električne energije je smislu neupitna. Energetski kapaciteti
“Kada je u pitanju Kreka, pogoni Du- koja se po visokim cijenama prodaje na rade i proizvode električnu energiju koja
brave, Šikulje i Mramor imaju stanovitih inostranom tržištu. se traži i na domaćem i na svjetskom trži-
problema u napredovanju, procesu, otkriv- “Ima dosta ljudi koji su pred penziju štu mnogo više nego u odnosu na period
ki, kasni se s nekim rokovima, imaju i ne- u državnim, federalnim i kantonalnim or- od prije dvadeset godina, kada je bilo ma-
kih geomehaničkih problema. Ne možete ganima i preduzećima. Hajde da govorimo nje proizvodnih firmi i samim time manje
lopatom i krampom iskopati onoliko koliko o ciframa i projektima, a ne da se vodimo prostora za korištenje električne energije.
treba, jer se stalno povećavaju potrebe za onom: ‘Neka to radi neko poslije mene.’ “Sada su povećani zahtjevi za električ-
ugljem na domaćem i regionalnom tržištu. Dovoljno smo analizirali situaciju, neke nom energijom i u Bosni i Hercegovini,
Osim toga, hajmo zaposliti još ljudi, mlađi kolege dale su intervjue o tome. Ni mi se svaki privredni subjekt hoće svoju trafo-
kadar za podzemne eksploatacije i u eko- u akademskoj zajednici ne slažemo o ne- stanicu, svoje sigurno, ali i alternativno
nomskom pogledu neće niko biti u gubit- kim pitanjima i nemamo istu percepciju. napajanje. Može se to poboljšati, ali uz
ku, jer sve što se proizvede već je plaćeno Jedno je projektirati iz kabineta, crtati i razvoj zamjenskih kapaciteta, paralelno
ili će otići u energetske sisteme i prodat pisati naučne radove, a druga je stvar biti proizvodimo osnovni resurs neophodan
će se na svjetskom tržištu. Konkretno, u u privredi i imati poveznicu, znati kakvo za život, zdravlje i za razvoj privrede. Ne-
rudniku u Mramoru imamo dobre primje- je stanje. Spominju se subvencije, koje mi kad ljudi zaborave da su kompletnu Tuzlu
re. Trenutno u rudnicima širom Federa- podržavamo, jer svima treba pomoći, ali pa i Beograd izgradili rudnici: domove
cije BiH ljudi odlaze u penziju, fiziološki najviše privredi. Ima rješenje i za ovo što zdravlja, kliničke centre, fudbalske sta-
je to proces, a konkursi i zapošljavanja su nema uglja: Neka se rudnicima subvencio- dione, domove kulture. Sve je to iz proi-
spori i treba ih ubrzati. Na bolovanju je nira to što spominju da namjeravaju dati za zvedene tone uglja. Kada su u pitanju tre-
mnogo ljudi koji su godinama radili pod penzionere i neka se iskopa dodatno. Kaže nutne zalihe, možemo govoriti da rudnici
zemljom od šest-pola sedam pa do petnaest se – ovoliko je za elektroprivredu, ovo je za na području Federacije BiH, ali i entiteta
sati u uvjetima koji nisu adekvatni radu blokove, a ovo za stanovništvo. Nije rješe- Republika srpska, imaju dovoljno uglja i
nad zemljom. Govorim o proizvodnim, a nje da se daje onako stotinu-dvije stotine možda je greška u sistemu planiranja, od-
ne o neproizvodnim kapacitetima. Ono maraka pojedincima, koje će možda neko nosno deponiranja uglja. Sve od uglja se
što je također u procesu jesu pripreme, a potrošiti u neke druge svrhe. Bolje je da se proda. Ciglana u Vogošći potražuje proi-
to je onaj materijal koji se otkopa da bi se dva-tri-deset miliona subvencija usmjere zvod koji je ostatak iz proizvodnje uglja,
došlo do uglja. I ovdje menadžmenti na u rudnike. Sredstava ima, to i ekonomski to je najsitniji granulometrijski sastav koji
vrijeme moraju planirati i osigurati sred- analitičari ukazuju. Kada plasiramo ovo- nastaje separisanjem u Rudniku Đurđevik,
stva kako bi se unaprijedilo i poboljšalo liko miliona u jedan, onoliko miliona u jer ima dobre performanse, parametre ili
otkopavanje nemineralnih sirovina, a onda drugi rudnik pa treći, vidjet ćete da ćemo faktore koji učestvuju u proizvodnji cigle.
prići i otkopavanju mineralnih sirovina. sutra-prekosutra imati ugalj na depoima. U Dakle, sve se proda, ali treba promijeniti

STAV 30/9/2022 35