Page 67 - STAV broj 142
P. 67
nezaposlene. Na području Unsko-sanskog Razija i Asmir osa utječe na urod koji biva smanjen i do
kantona nalazi se nekoliko kompanija koje Hasanagić 70%. Pored bolesti i štetočina, kesten da-
otkupljuju i plasiraju plod kestena na tr- nas najviše ugrožava čovjek. U posljednje
žište Evropske unije. Otkupna je cijena i nektara, pa ga pčelari smatraju značaj- vrijeme bespravna sječa toliko je uzela
euro za kilogram. nom medonosnom biljkom. Kestenov maha da kestenove šume naprosto ne-
med smatra se jednim od najboljih. Kra- staju. Pored brojnih ljubitelja prirode i
Za većinu stanovnika Bosne i Herce- jiški pčelari prepoznatljivi su kao jedi- pažljivih ljudi koji kesten, kao jedan od
govine pitomi kesten (lat. Castanea sati- ni proizvođači brendiranog kestenovog simbola Krajine, paze i čuvaju kao neja-
va) potpuno je nepoznata biljka. Neki je u meda u BiH. Drvo kestena kvalitetno je ku djecu, postoje i ljudi koji gledaju samo
prirodi nikad nisu ni vidjeli. Domovina je i veoma otporno na vlagu, tako da ima svoju korist, ljudi koji su spremni da za
kestena Mala Azija, a u Evropu su ga do- veliku i različitu primjenu i cijenjeno je sitan ćar unište nešto mnogostruko vred-
nijeli Rimljani, koji su ovu biljku najčešće kao građevinsko drvo. Bačve izrađene nije. Iako je kroz minula stoljeća kesten
sadili pored putnih komunikacija. U našoj od kestenova drva u Francuskoj i Itali- hranio ovdašnjeg čovjeka, danas ga taj isti
domovini zastupljen je na tri područja, i ji vrlo su cijenjene i tražene za čuvanje čovjek bezobzirno uništava.
to: područje Unsko-sanskog kantona, za- vina i piva. Od listova pitomog kestena, Česti su slučajevi kada se motornom
padno od rijeke Une, te područja oko Ko- a uz dodatak limunske kiseline, može se pilom posiječe kesten star 40-ak godina
njica i Bratunca. Najrasprostranjeniji je u pripraviti ukusan napitak kao zamjena kako bi se što lakše ubrao njegov plod.
općinama Velika Kladuša, Bužim i Cazin, za ruski čaj. Neki u šumu nose maljeve ili sjekire i
a ima ga i u općinama Bosanska Krupa, udaraju po stablu kako bi stresli plod i
Bihać i Sanski Most. Na ovom području UGROŽENA VRSTA tako uzrokuju da oštećeno stablo oboli od
prostire se preko 6.850 hektara kesteno- raka kore i na kraju ugine. Nerad, nebri-
vih šuma, što čini 89% od ukupne šumske Pitomi kesten na području Unsko-san- ga i korumpiranost pojedinaca i institu-
površine ove vrste u Bosni i Hercegovini. skog kantona danas je veoma ugrožen. cija uveliko potpomažu nestajanje ovog
Koliko je kesten raširen na području Ca- Kestenove šume često obolijevaju od raka bogatstva Krajine. Najveću štetu keste-
zinske (Bužimske) krajine, sa sigurnošću kore, a u posljednje tri godine ugrožene nove šume na području Unsko-sanskoga
možemo tvrditi da predstavlja jedan od su od nove štetočine – “kestenove ose šiš- kantona pretrpjele su u proteklih petnae-
simbola Krajine. Šume pitomog kestena karice” porijeklom iz Kine, koja uveliko
u Unsko-sanskom kantonu jedne su od degradira kestenove šume. Pored toga što
rijetkih prirodnih šuma kestena u ovom sprečava normalan razvoj biljke, kestenova
dijelu Evrope.
S ekonomskog aspekta, kesten je in-
teresantan zbog toga što osigurava siro-
vinsku bazu za taninsku industriju. Pored
toga, može se primijeniti kao građevinski
materijal u drvoprerađivačkoj industriji,
a naročito je iskoristiv kao namirnica i
bogat izvor hranljivih tvari. Pitomi ke-
sten veoma je rodna biljka, tako da jedno
stablo može dati od 100 do 250 kg plo-
da. Rano donosi prve plodove, od njih se
može dobiti brašno od kojeg u zemljama
Sredozemlja prave kruh.
Budući da pitomi kesten cvjeta kasni-
je od svih vrsta voćaka, početkom ljeta,
kada pčele nemaju dovoljno paše, on je
u to vrijeme gotovo jedini izvor peluda
stak godina. Nesavjesni građani sasjekli
su čitave šume kako bi osigurali stupce
za voćnjake i malinjake.
Tako naš neuki bosanski insan uništi
drvo koje je raslo 30-ak godina da bi na-
pravio dva stupca za maline čija ukupna
vrijednost iznosi 10 maraka. To nesret-
no posječeno drvo svake godine davalo
bi višestruku korist, koja bi pretvorena
u novac iznosila 50-100 maraka. Ovdaš-
nji čovjek za svoj opstanak na ovim pro-
storima zasigurno puno duguje kestenu
kojeg sada bezobzirno uništava. Ponaša
se poput razmaženog djeteta koje u tre-
nucima obijesti udara svoju majku. Tužno
i ružno, ali ne i nešto novo, jer se slične
stvari dešavaju još od postanka svijeta.
Uostalom, svi znamo da pas često ugrize
ruku koja ga hrani. n
STAV 23/11/2017 67
