Page 33 - STAV broj 414

historičara ili pak nehtijenje da deman- DŽAMIJA U BIOGRADCIMA rodno selo Uzariće, jer na web-stranici te
tiraju krive navode Boži Ljubiću daju za Džamija u tom dijelu mostarske na- lokalne zajednice stoji da je kameni most
pravo da sniva snove o davnim vremeni- hije nalazila se u selu Biogradci. Između „Ćupriju“, dimenzija 19 metara dužine, 2,3
ma i budućim projekcijama, jer, eto, sve je Ljubićevog sela Uzarića i Biogradaca na- metra širine i 1,3 metra dubine ispod mosta,
bilo hrvatsko i treba da bude onako kako lazi se samo selo Jare. Dokumenti dalje s tri luka, izgrađen početkom 20. stoljeća.
je to u svojim Uzarićima snivao doktor kažu da se ne zna ko je izgradio džamiju
Ljubić. A ako ćemo za pravo, i rodno i čija je bila zadužbina. Pred agresiju na ZNA SE KO SU BILI BOGUMILI
selo doktora Ljubića kod Širokog Brije- Bosnu i Hercegovinu mogli su se vidje- Očigledno je, kako to implicira dr. Lju-
ga nekada je bilo muslimansko. Nedaleko ti ostaci njene omeđine zarasle u draču i bić, da je dovoljno pročitati početnu i završ-
od njih ranije je postojala čak i džamija divlje raslinje. Putopisac Henrik Renner, nu rečenicu dokumenta kako bismo mogli
s munarom. U kratkom pregledu nama koji je ovuda proputovao osamdesetih go- sagledati sve valjane historijske činjenice.
dostupnih historijskih izvora nalazimo dina 19. stoljeća, piše o ovoj džamiji: „Na Tako je, jer to tvrdi dr. Ljubić, predsjed-
podatak da se Uzarići prvi put spominju južnoj obali Blata stoji još doduše i sada nik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog
u izvorima još 1519. godine. U sumarnom slikovita ruševina jedne džamije, no to je sabora. I k tomu još ni slučajno ne otvarati
defteru Hercegovačkog sandžaka navede- u ovom kraju rijetka pojava, stoje još tri opsežnu studiju o srednjovjekovnoj Bosni
no je da su Uzarići bili u timarskom posje- zida i munara prepletena gustim bršlja- pokojnog Dubravka Lovrenovića pod na-
du imama Jusufa, sin Mašin, u vrijedno- nom, no Muhamedanaca je nestalo. Kažu zivom „Na klizištu povijesti“, jer on nika-
sti od 1.400 akči. Osim njega, u tom kraju da ih je u prošlom vijeku bilo mnogo ali da nije bio dovoljno konstitutivan koliko
posjed su imale brojne muslimanske lič- su od kuge samrli.“ je to potrebno Hrvatima u Hercegovini. I
nosti. Mostarske age i begovi, dalje čitamo U još nekoliko dokumenata navodi se da da, na kraju treba podsjetiti dr. Ljubića da
u dokumentima, ondje su izgradili kule. je ovdje 1653/1654. godine imamsku službu je nauka još tokom proteklog stoljeća ja-
U Uzarićima kule su imali Dadići i Glu- vršio Fejzi čelebije Zergerzade (Zlatarević). sno definirala ko su bili bosanski bogumi-
hići, u Ljutom Docu Milavići i Šegetale. Iz dostupne arhivske građe proizlazi da je li. Pretpostavke o katoličkom porijeklu bo-
U Jarama se nalazila Karabegova kula, u ova džamija sagrađena prije 1653. godine i sanskih heretika uvijek su išle u cilju želje
Čitluku Lakišića, Kajtazova i Muslibego- ona se ubraja među dvadesetak najstarijih da se ovlada bosanskom srednjovjekovnom
vića kula. U Borinama u Krivodolu kulu islamskih sakralnih spomenika u zapadnoj državom. Argumentacija koju nude zastu-
su imali Oručevići itd. Uz svaku kulu Hercegovini. Prestala je, po svojoj prilici, pnici ove hipoteze skoro da u svim svojim
nalazili su se prateći objekti i uz njih se služiti svojoj svrsi oko 1815. godine, kada dijelovima potvrđuje konstataciju o nacio-
formiralo naselje. I neki mostarski vakufi je kuga zadnji put harala u ovom kraju i nalnoj penetraciji i zahtjevu za asimilacijom
imali su posjede u selima zapadne Herce- pomorila njegovo stanovništvo. Zgrada ove bosanskih bogumila, i to putem naučnih
govine. Iz zakladnice Ćejvan-ćehajine sa- džamije bila je upisana u gruntovni uložak elaboracija. U kritičkom posmatranju za-
znajemo da je ovaj vakif zavještao 1554. katastarske općine Biogradci broj 571/1 i nimljivo je spomenuti i to da se uglavnom
godine za potrebe svojih zadužbina u Mo- zapremala je površinu od 100 m². Ovaj va- negira i osporava onaj najčvršći dio u dje-
staru i Blagaju „sve livade“ u Mostarskom kuf imao je u ovome posjedu još jedan vrt latnosti bosanskih bogumila, njihovo duali-
Blatu, koje su zapremale površinu od oko kod džamije zvani „Mećet“, iskrivljeno od stičko porijeklo i utjecaj na srednjovjekov-
300 dunuma. Mehmed-beg Karađoz, naj- mesdžid, koji je upisan u gr. ul. broj 162, no bosansko društvo. Uglavnom, problemu
veći legator Hercegovine, podigao je prije kat. čest. 575 i zapremao je površinu od 150 bosanskih bogumila prilazi se kao poseb-
1570. godine dva kamena mosta na rijeci m². Prilikom sastavljanja gruntovnice 1890. nom obliku borbe za nacionalne interese,
Lištici, jedan na Ovojcima u Donjem Po- godine ovi posjedi su upisani kao vlasniš- afirmaciju katoličke ili pravoslavne crkve,
lju i drugi kod Širokog Brijega na putu za tvo Baba Beširove džamije u Mostaru. No, ali se primjećuje jak i očigledan poriv da se
Uzariće. Isti vakif je zavještao šest vitlo- ako danas putem internet-stranice e-grunt. zadovolji forma. Neargumentirano se, skoro
va, dvije stupe i dva badnja, „sve pod jed- ba pokušate pronaći tu parcelu, neće vam hipotetično, negira inkvizitorska aktivnost
nim krovom“ u Knešpolju, nahija Blato i poći za rukom, čestica nije pronađena u bazi pojedinih prosjačkih redova (dominikanaca
kompleks praznog zemljišta blizu njih. I podataka. Dakle, džamija, baš kako je po i franjevaca), zatim stalno uplitanje papa te
vakufi Mehmeda kethode (ćehaje) i Baba volji doktoru Ljubiću, nikada tu nije ni po- vrha Katoličke crkve, kao i prisutnost ma-
Bešira iz Mostara imali su također posjede stojala, kao što ni čuveni Karađoz-beg nije đarskih kraljeva u razrješenju bosanskih
na Mostarskom Blatu. dao sagraditi most na prilazu u Ljubićevo prilika i neprilika. n

STAV 10/2/2023 33