Page 17 - STAV broj 412
P. 17

se neće truditi samo da ukazuje na spinove,
                                                                               tendenciozne poluistine, laži i emotivne ma-
                                                                               nipulacije kojoj su skloni udarni sarajevski
                                                                               mediji (Oslobođenje, Klix, Face TV, TV SA,
                                                                               bosanskohercegovačka redakcija N1, kao i
                                                                               tabloidi poput PressMedia i višedecenijskog
                                                                               trovača javnog prostora Dnevnog avaza),
                                                                               nego i afirmirati vlastiti pojmovni registar
                                                                               / simbolički poredak koji će imati jasan cilj:
                                                                               razlaz s jugosocijalističkom mentalnom i
                                                                               emocionalnom tradicijom, jačanje bošnjač-
                                                                               kog i svebosanskog samopouzdanja, afirma-
                                                                               ciju tradicionalnih bošnjačkih i bosanskih
                                                                               te općih zapadnih vrijednosti.
                                                                                  Primjera radi, vrijeme je da se pojam
                                                                               „antifašizam“ razumijeva dvojako: kao ci-
                                                                               vilizacijska vrijednost i kao ideologizirani
                                                                               pojam. „Antifašizam“ je još Josif Visari-
                                                                               onovič Staljin iskoristio kako bi ublažio
                                                                               užasne zločine (statistički, veće nego što su
                                                                               ih napravili njemački nacionalsocijalisti i
            Nesumnjivo, odat ćemo priznanje biv-  Očigledno je da su u institucijama si-  italijanski fašisti) komunizma. Antifašisti,
          šem guverneru današnjeg Tuzlanskog kan-  stema države, po Ustavu i svim zakonima   pravi antifašisti dolaze iz demokratskog
          tona na visokoj vjerskoj svijesti, ali s dru-  i propisima, otvorena vrata neprijateljima   i kapitalističkog Zapada, a teško da ćemo
          ge strane moramo primijetiti da je njegova   Bošnjaka i Bosne i Hercegovine. Ušli su kroz   čuti da se kite „antifašizmom“ kao što to
          odluka da javnost bude uskraćena za infor-  njih u sistem koji ih plaća, a oni ga doslovno   danas rade Rusi i jugofili s Balkana. Današ-
          maciju da je posjetio borce ništa drugo do   ruše. Ruše granu na kojoj sjede jer imaju viši   nja realnost pokazuje da upravo pojedinci i
          tipičan moralistički čin. Naime, iako je, s   (srpski, hrvatski, socijalistički) cilj. To jeste   grupacije koje se samodeklariraju kao anti-
          vjerskog aspekta, uistinu važnije ono što   paradoks, ali nerazumljiv samo onima koji   fašisti pokazuju najniži stupanj tolerancije
          o nama zna Allah Uzvišeni, a ne ljudi, nije   ne graniče sa susjedima s kakvim mi grani-  spram bilo kakvog drukčijeg razmišljanja
          nevjerski uvažiti da je važno i ono što lju-  čimo, posebno s onim istočnim. Međutim,   od njihovog. Njihova netolerancija, njihov
          di znaju o nama, našim riječima i djelima.   mi taj paradoks živimo. Pa, ako je očigledno   grub jezik, isključivost takvi su da se čovjek
          Posebno ako se uzme u obzir da bi, u kon-  da nam srpskohrvatska, a dolaskom trojke i   može zapitati da li je fašizam, zapravo, zlo.
          kretnom slučaju, vijest o posjeti političkog   socijalističko-populistička politička platfor-  A jeste, jednako zlo kao i komunizam. Da
          uglednika linijama fronta zasigurno emo-  ma, pokrivena Ustavom i zakonima, uruša-  ne govorimo o tome šta su učinili s pojmom
          cionalno osnažila sve građane u tim teškim   va institucije sistema, pravo je čudo što one   „kapitalizam“, koji čak i kod konzervativ-
          vremenima, što ima jednaku, ako ne i veću   uopće postoje. A postoje. Država funkcionira   nog dijela javnosti izaziva blagu nervozu,
          važnost od uštede goriva.         zahvaljujući upravo onima koji su izloženi   ili s pojmom „nacionalizam“ i tako dalje...
            Ponekad stječemo dojam da nam se   trodecenijskom udaru unutar javnog prostora   Zapravo, stroga polarizacija pojmova i k
          slučaj Izeta Hadžića ponavlja, iz dan u dan.   naše zemlje – javnom mnijenju koje gravitira   tome njihovo dekontekstualiziranje najjače
          Odnosno, hvale vrijedne političke poduhvate   oko SDA, posljednje četiri godine i oko DF-  je narativno oružje moralističkih medija jer
          napravili su predstavnici političkog centra   a. Međutim, slobodno možemo reći, herojska   ono anulira djelovanje jedinog lijeka protiv
          u protekle četiri godine, ali javnost o tome   borba Turković, Novalića, Komšića, Izetbe-  očigledne političke podjele bošnjačkog i bo-
          zna malo ili nimalo.              govića, Džaferovića, Osmice, te niza javnosti   sanskog korpusa – taj lijek se zove dijalog.
                                            manje poznatih političara, službenika, posla-  Jezik  preko  misaonog  utječe  na
                                            nika, ministara javnosti ostala je nepoznata.   emocionalni registar, a simboli (slike, grbovi,
          Vrijeme je da se                                                     boje...) obratno, preko emocionalnog na
                                                                               misaoni registar. Važno je i kako, ne samo
          pojam „antifašizam“               RACIONALNO I MIRNO PROTIV          šta se govori. Šta je činjenica, a izbori su
                                            IRACIONALNOG
          razumijeva dvojako: kao              Ako dio javnosti koja podržava “ideologi-  pokazali da dobar dio Bošnjaka i ne mari za
          civilizacijska vrijednost         ju” trojke označimo kao moralističku, a drugi   njih. Njima je važno kako se nešto kaže. I to
                                                                               treba uvažiti. Zato, uprkos tome što morali-
                                            dio javnosti koja podržava politički centar
          i kao ideologizirani              kao racionalnu, suočit nam se s činjenicom   sti neće i ne žele dijalog, druga strana, ona
          pojam. Današnja realnost          da moralisti drže veći dio javnog prostora   racionalna, mora pronaći način da, organi-
                                                                               zirano i ciljano, izgradi novu diskurzivnu
                                            nego što ga imaju racionalni. Mnoštvo je ar-
          pokazuje da upravo                gumenata koji tome idu u prilog. No, kako i   paradigmu koja će imati, zašto to ne reći, i
          pojedinci i grupacije koje        racionalni ne bi pali u zamku otrovnog stida   obrazovnu komponentu kako bi građane, koji
                                                                               su mentalno i emocionalno još zarobljeni u
                                            i moralizma, bez obzira na to što bi trebali
          se samodeklariraju kao            raskrinkavati moralističke narative, morali   jugososcijalističkom pojmovlju, osposobila
          antifašisti pokazuju najniži      bi naći način da se samo realiziraju bez ob-  za dijalog. Ako Bošnjaci jedni druge počnu
                                            zira na narativnu paljbu kojoj su izloženi.
                                                                               uvažavati i poštivati bez obzira na različita
          stupanj tolerancije spram            Toj narativnoj agresiji, koju možemo   politička, ideološka ili neka druga načela,
          bilo kakvog drukčijeg             atribuirati kao srpskohrvatsko-populistič-  ne postoji taj Escobar, Schmidt, Čović ili
                                                                               Dodik, Konaković ili Nikšić koji ih može
                                            ku, najbolje se i može suprotstaviti izgrad-
          razmišljanja od njihovog.         njom vlastite diskurzivne paradigme, koja   spriječiti da ostvare svoje ciljeve.    n

                                                                                                    STAV 27/1/2023 17
   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22