Page 17 - STAV broj 289

Izvana, pritisak će položaja Bošnjaka nastalog kao poslje-
dolaziti ne samo od dica integracije bošnjačkog nacionalnog
prostora s nacionalnim prostorima su-
Srbije ili Albanije, već i sjednih naroda. Zbog toga je u bošnjač-
koj političkoj kulturi ideja suverenizma
od pokorene Crne Gore, i vlastite nacionalne države gotovo mar-
poslušnog Kosova, ali i ginalna, dok se traganje za integracijom
u sigurno okruženje, neku povoljnu i
Sjeverne Makedonije, prihvatljivu zajednicu država i naroda
smatra ne samo realpolitikom već prak-
čija trenutna Vlada ovisi tično i jednim mogućim političkim kur-
o podršci albanskih som. Mada se često takva vrsta bošnjačke
politike označava kao kolebljiva, ona je
stranaka. Očekivati je da prije svega gola improvizacija kojom se
će upravo one evropske pokušava prilagoditi stalno mijenjajućim
okolnostima na geopolitičkoj svjetskoj i
sile koje su zatvorile vrata regionalnoj sceni. Samim tim, to je po-
litika vječne reakcije, a ne akcije, trajno
Evropske unije državama zauzimanje defanzivne pozicije iz koje
zapadnog Balkana, se čekaju tuđi potezi i inicijative na koje
se onda odgovara u skladu s historijskim
poput recimo Francuske, trenutkom, odnosom snaga, globalnim
ponajviše lobirati kako bi poretkom i tako dalje. Kratkoročno –
ponekad i uspješna, dugoročno – to je
se regija “integrirala”, a neodrživa politika karakteristična za
one narode koji nemaju vlastite države,
s vremenom i prerasla u koji je tek trebaju dobiti ili su na putu
nekakvu vrstu federacije da je izgube.
Takvo abnormalno stanje politič-
trećerazrednih evropskih ke misli i kulture jeste i razlog zašto se
među Bošnjacima politička stajališta i
država, svojevrsno gledišta koja zagovaraju odricanje od dr-
evropsko predvorje žavne neovisnosti i prenošenja dijelova
suvereniteta na naddržavne zajednice i
dalje ne smatraju skandaloznim veleiz-
dajništvom već legitimnim političkim
stavom. Ako se tome i moglo naći nekog
posebnost ustvari “nacionalistički kon- opravdanja u ranijim historijskim peri-
činjenica da najveći i najuporniji promo- strukt” te da je ono što smatramo boš- odima, nakon 1992. godine i stjecanja
tori bosanstva u bošnjačkoj javnosti, po njačkom kulturnom baštinom zapravo nezavisnosti Bosne i Hercegovine, pre-
pravilu, ne preferiraju bosanski jezik, sve neka zajednička i dijeljena kultur- življenog Genocida te uspješne odbrane
kako bi se to očekivalo, već su, štaviše, na ostavština. Te vrste ataka danas do- države kojom su Bošnjaci dokazali da su
najglasniji zastupnici takozvanog “za- laze upravo od “integralista”, onih koji državotvoran narod koji je u stanju iz-
jedničkog jezika”. Potpuno je jasno da smatraju da su raspad Jugoslavije i teško boriti se čak i s dvostrukom agresijom,
je u pitanju želja za nacionalnim i kul- stečena nezavisnost Bosne i Hercegovi- takvi se stavovi više ne mogu tolerirati
turološkim integracijama s druga dva ne bile kataklizme i katastrofe te koji bi niti smiju biti legitiman dio bošnjačkog
naroda te otvorena namjera, koja se uo- prvi podržali bilo kakve buduće “rein- političkog diskursa.
stalom i ne sakriva, da se ponište efekti tegracije” u prostor regije koju i dalje
“razdvajanja naroda”. I to je, naravno, smatraju svojom istinskom domovinom. AHILOVE PETE I TROJANSKI KONJI
posljedica nekadašnje nedovršene i za Na prvi pogled, ovo krajnje negativno
neke očito neprežaljene “integracije”. POLITIČKA LUTANJA historijsko iskustvo bošnjačkog naroda s
Takva vrsta identitetske zdvojno- Teška situacija na polju identiteta i bilo kakvim integracijama Bosne i Her-
sti te pojava odrođivanja odražavaju kulture imala je, naravno – i još ih ima – cegovine i bošnjačkog životnog prostora
se, naravno, i na pitanje kulture, gdje političke implikacije. Od kolektiva koji u regionalne zajednice trebalo bi opasnu
odavno postoje konstantni pokušaji da je bio izložen asimilacijskom pritisku, ideju “malog Schengena” učiniti nepri-
se minimalizira pa čak i potpuno zane- identitetskim dvojbama i istovreme- hvatljivom za bošnjački politički korpus,
gira postojanje bošnjačke kulturološke nim procesima kulturoloških svojata- tj. za one koji tvrde da mu pripadaju. No,
posebnosti. Na udaru je doslovno sve, od nja i odrođivanja moglo se i očekivati da čini se da nije tako. Već je sada vidljivo
bosanskog jezika, preko književnosti pa ima ekstremno širok dijapazon krajnje da postoje određene političke ličnosti i
čak i sevdalinke, sve ono što svjedoči o suprotstavljenih političkih stajališta, a grupacije koje pozdravljaju ovu ideju.
bošnjačkoj zasebnosti koja se često po- koja su nekako sva podjednako legiti- Zlatko Lagumdžija, ta epidemijska
kušava maliciozno problematizirati kao mna. Moderna bošnjačka politička misao pojava ovdašnje političke scene, našao
nekakav šovinizam. Tvrdi se da Bošnjaci razvijala se od svojih samih početaka u se u vezi s “malim Schengenom”, sasvim
u osnovi nemaju ništa što je samo njihovo, okolnostima tuđinske okupacije Bosne očekivano, i ne prvi put, na istoj strani
da je bilo kakva bošnjačka kulturološka i Hercegovine te vještačkog manjinskog kao i Milorad Dodik. Baš kao što i Dodik

STAV 17/9/2020 17