Page 51 - STAV broj 289
P. 51

decembra 2020. Od 179 eksperimentalnih vakcina protiv korone,   vakcinama protiv bruceloze ili dizenterije, ali prije nekoliko
          od one 34 koje su ispitivane na ljudima, osam je prototipova   desetljeća dospjeli su na marginu. Rusija već odavno nije veli-
          već u fazi III. Najnapredniji je bio onaj s Univerziteta Oxford   ka sila na polju biomedicine. To im ipak nije zasmetalo da tvr-
          i AstraZenece, s obećavajućim rezultatima u prvom ispitivanju   de da su prvi proizveli vakcinu protiv korone. Vladimir Putin
          s 1.000 ljudi koji su objavljeni u julu. U istoj su fazi Moderna,   naredio je da proizvodnja vakcine započne s ciljem masovnog
          BioNTech i Pfizer, kineski Fosun Pharma i CanSino Biologics te,   vakcinisanja njegovih građana u oktobru, a prvo će biti vakci-
          naravno, ruska vakcina. Istraživanja lijekova zapravo ne zavr-  nisani zdravstveni radnici. “Znam da djeluje prilično učinko-
          šavaju kada su oni na tržištu. Ono što je poznato kao faza IV   vito, da stvara stabilan imunitet”, izjavio je ruski predsjednik.
          sastoji se upravo u prijavljivanju svih slučajeva i štetnih učina-  Zapravo, nema pojma niti zna bilo šta o tome. Još se ništa ne
          ka nakon što se primijene na populaciju.            zna o imunogenim učincima vakcine, trajanju imuniteta i, što
            Prije nekoliko dana na berzi je naglo pala vrijednost dionica   je najvažnije, je li ona uopće sigurna.
          kompanije AstraZeneca. Ta kompanija u saradnji s Univerzite-  Objašnjenje brzine kojom su Rusi najavili novu vakcinu tre-
          tom Oxford vodeća je u istraživanju vakcine protiv virusa ko-  ba možda potražiti iza niza malih političko-ekonomskih kata-
          rona, ali je nakratko zaustavila istraživanje usred faze III nakon   strofa koje, sve skupa, dovode u opasnost dugoročnu stabilnost
          otkrivanja nuspojave kod dobrovoljca koji je sudjelovao u kli-  Putinovog sistema. Loše upravljanje pandemijom na nacional-
          ničkom ispitivanju. Kad je vijest objavljenja, pale su im dioni-  nom nivou odnijelo je više od 15.000 života prema službenim
          ce iako se uopće ne zna je li mijelitis otkriven kod dobrovoljca   podacima, a tome treba dodati ekonomsku stagnaciju i korup-
          nuspojava vakcine ili pak nema nikakve veze s ispitivanjem.   ciju koja potresa zemlju.
            AstraZeneca nije jedina koja je posljednjih dana pretrpjela   Trovanje političkih oponenata, protesti u Habarovsku, re-
          velike gubitke na berzi zbog vakcine za koronu. Ista se stvar   giji udaljenoj 8.000 kilometara od Moskve, gdje su hiljade ljudi
          dogodila Moderni i Pfizeru, koji također imaju vakcinu u fazi   izašle na ulice vičući Dolje s carem nakon hapšenja guvernera
          III. Međutim, njima se to desilo nakon što su objavili da će   Sergeja Furgala znače Molotovljev koktel problema za Putina.
          duboko zamrzavanje njihovih vakcina zakomplicirati njihovo   Prema istraživanju neovisne agencije Levada Center, predsjed-
          skladištenje i distribuciju, što se nije baš previše svidjelo inve-  nik Rusije zabilježio je kontinuirani pad popularnosti sa svojih
          stitorima. Nakon što je objavljena, Donald Trump nije dopu-  najviših nivoa od 89 posto, koliko je iznosila nakon invazije na
          stio da mu stvarnost pokvari planove, posebno usred izborne   Krim 2014. godine, na 58 posto u maju prošle godine. Zato mu
          kampanje pa najavljuje da će vakcina biti gotova do oktobra,   je trebao njegov vlastiti Sputnjik.    n
          ohrabren dosadašnjim napretkom Moderne i Pfizera, ali je ja-
         sno da je taj rok nemoguće ispoštovati. Iako političari poput
         Trumpa svako malo govore o vrlo kratkim rokovima, Svjetska
         zdravstvena organizacija (WHO) kaže da do 2022. neće biti ma-
         sovnog vakcinisanja.
            Sve zemlje pokušavaju favorizirati vlastite vakcine, a Evrop-
         ska unija ima blizak odnos s francuskim Sanofijem, čekajući da
         i njihova ispitivanja napreduju. Ono što se ne očekuje jeste bilo
         kakav sporazum s Kinom ili Rusijom, iako je vakcina koju je
         promovirao Putin iznenada puštena na tržište i zasad nema zva-
         ničnih potvrda o nuspojavama. Međutim, rusku vakcinu WHO
         smatra eksperimentalnom i, iako je Rusi odobravaju u svojoj zem-
         lji, ona nije međunarodno priznata, kazali su iz ove organizacije.
            Stručnjaci poput Nice Popescua, direktora programa pri
         Evropskom vijeću za vanjske odnose, tvrde da vijesti z Mos-
         kve treba uzimati s velikim oprezom i dodaju kako, dok ne
         prođe nekoliko mjeseci, svijet neće znati funkcionira li ruska
         vakcina ili ne. Sumnja se ne samo u vakcinu već i u sve ono što
         okružuje njezin razvoj koji je službeno započeo 17. juna, puno
         kasnije od konkurenata. Prema onome što do sada znamo, a to
         je uglavnom iz saopćenja za štampu, Rusi koriste adenovirus
         26, koji nosi protein S, poznat kao šiljak, jedan od biljega koji
         upozoravaju tijelo da je virus ušao u zgradu. Potpuno je isti ra-
         zvojni put kao onaj koji koristi Johnson & Johnson, a koji ima
         prilično obećavajuće rezultate.
            Još jedan faktor potiče sumnju u vezi s vakcinom, odnosno
         sumnje da je Rusija uspjela ilegalno se domoći jednog dijela
         istraživanja. U svijetu u kojem prevladava saradnja, ne samo
         između naučnika nego i u industriji, s farmaceutskim kompa-
         nijama koje se povezuju s univerzitetima ili drugim firmama
         kako bi olakšale i ubrzale proizvodnju vakcine, sve što okru-
         žuje Gam-COVID-Vac, što je zvaničan naziv za rusku vakcinu,
         potječe s jednog mjesta: Istraživački institut Gamaleya. Insti-
         tucija je nazvana po Nikolayu Gamaleyi, doktoru i pioniru na
         polju mikrobiologije, koji je početkom 20. stoljeća uspio isko-
         rijeniti boginje iz Rusije.
            Najnovija međunarodna dostignuća tog centra datiraju
         iz kasnih ‘50-ih i ranih ‘60-ih, kada su dali veliki doprinos


                                                                                                    STAV 17/9/2020 51
   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55   56