Page 6 - STAV broj 306
P. 6
TETRIS
LICEMJERJE STRANACA zato plaćao, oni znaju, ali su prekršili sve gra-
nice novinarske etike. Kod nas se podgrijava
U BOSANSKOJ KRAJINI mržnja. Nije mi jasno jesmo li toliko željni tuđe
patnje, tuđe krvi. Jesmo li tako brzo zaboravili
sve ono što se nama dešavalo?”
Dodaje i kako su tri godine krize ostavile trag
eđunarodna organizacija za migracije kampu, u kojem vlasti BiH, a ne IOM, postav- na Krajišnicima koji imaju sve manje empatije
Mprocijenila je ovih dana kako u cijelom ljaju agregate za struju, šatore, krevete i uvo- prema migrantima. “Imali smo čovjeka s trećim
Unsko-sanskom kantonu ima i do tri hiljade de vodu, humanitarni radnici koji pomažu mi- stepenom opekotina, niko ga nije htio primiti.
migranata koji borave u improviziranim sklo- grantima suočavaju se s brojnim problemima. Mjesecima je bio njegovan u napuštenoj kući
ništima ili u šumama, mimo kampova. Rezultat “Niko od zvaničnika nije osudio nasilje, šta- i, srećom, sada se nalazi u Italiji. Tri privatne
je to činjenice da u Bosni i Hercegovini različiti više, svjedočimo da postoji mnogo ljudi koji ordinacije u Velikoj Kladuši nisu željele pomoći
nivoi vlasti uopće ne koordiniraju mjere, država pozivaju na progon migranata, na zlostavlja- tom čovjeku. Nijedan zubar neće primiti čovje-
nema ovlasti nikome ništa narediti, a entiteti i nje, na protjerivanje. Čisti fašizam, usudila bih ka u ordinaciji da mu izvadi zub samo zato što
kantoni stihijski odlučuju kako postupati prema se kazati”, kaže za Stav Zahida Bihorac-Odo- je druge boje kože. Kaže, ako ga primi, neće
migrantima, pri čemu ih najčešće jednostavno bašić, humanitarna radnica iz Velike Kladuše. mu dolaziti naši ljudi. Nijedan frizer ih neće pri-
protjeraju sa svoje teritorije. U isto vrijeme, en- “Već se odavno priprema teren za ovakav sce- miti. Mogu dobiti kafu za ponijeti, ali u kafić im
titet Republika srpska otvoreno odbija pomoći narij putem određenih portala. Napada se ljude ne daju. U autobusu moraju strogo sjediti na
u rješavanju migrantske krize. u pokretu, napada se aktiviste i volontere. Ovo zadnjem sjedištu. U svemu ovome profitiraju
Većina migranata koji su na svom putu ka Za- je treća zima da se ljudi na području USK na- samo kriminalci”, kaže Bihorac-Odobašić, zak-
padu zastali u BiH želi azil u zemljama EU, ali laze van kampova, da spavaju na otvorenom i ljučujući: “Kakvu poruku šaljemo generacijama
im je onemogućen ulazak na područje Unije. da su prepušteni na milost i nemilost lokalnom koje dolaze ako je sasvim normalno i sasvim
Evropska komisija saopćila je u septembru stanovništvu, humanitarnim organizacijama i prihvatljivo da ljude druge boje kože može na
plan reformi o migraciji i azilu. Prijedlog se pojedincima. Strane organizacije budu ovdje ulici udariti bilo koji zaštitar? Nekoga ko ne zna
fokusira na vraćanje, provjere prije ulaska te mjesec i odu. Ako je IOM međunarodna or- jezik, ko ne zna zakone i ko je već toliko puta
partnerstvo s trećim zemljama kako bi se spri- ganizacija, kako može taj IOM napustiti svoju premlaćen? Potpuno smo se dehumanizirali
ječio priliv migranata. Dok se to ne desi, teret osnovnu misiju, ostaviti nezbrinute ljude, osta- kao društvo, nemamo empatije, a sve se po-
migrantske krize na plećima je lokalnih vlasti viti ih nasred polja, pokupiti se u svoja auta i dgrijava na portalima i društvenim mrežama.
u Bosanskoj krajini, tamošnjih humanitarnih otići? Apsolutno ne razumijem nebrigu IOM-a Razumijem ljude u USK, nije jednostavno ži-
organizacija i volontera i jednog ministarstva za ljude koji se nalaze van kampova. Ti bi ljudi vjeti u ovakvoj situaciji, gdje im nepoznati ljudi
u Vijeću ministara. umrli od gladi da nije volontera i da nije do- prolaze kroz posjede, pored kuća, gdje se boje
Dok Oružane snage BiH, nakon akcije mini- maćeg stanovništva koje im pomaže”, oštro je za djecu dok idu u školu, ali institucije moraju
stra sigurnosti Selme Cikotića, uređuju kamp kritizirala politiku stranaca u Bosanskoj krajini. osigurati stanovništvo. Ne smije to raditi ulica,
“Lipa”, Crveni križ Bihaća migrantima koji se Ona tvrdi kako u Krajini postoje mediji koji na- ne smije ulica uzimati zakon u svoje ruke i da
tamo nalaze dijeli drva kako bi se zgrijali i tople mjerno raspiruju mržnju prema migrantima i šire ona sudi. Ulica pali smještaje, mlati migrante,
obroke koji stižu kao donacija iz BiH i ostat- dezinformacije kako bi teška situacija postala tuče volontere koji pomažu. Institucije na to
ka Evrope. Dok se polahko stabilizira život u još složenija. “Po čijem su nalogu radili, ko ih je šute, naš pravni sistem je zakazao.” /N. H./
NISKO, KAKO TO SAMO LATIĆ ZNA
ud u Turskoj osudio je samozvanog televizijskog karakteru radi. Lažući i muljajući, perući ruke od sarad-
Spropovjednika i pisca Adnana Oktara, poznatog nje s Yahyom i bilo kakvih veza i poznanstava s njim (o
i kao Harun Yahya, na 1.075 godina zatvora zbog or- fascinaciji da ne govorimo), Latić je pokušao uvođenje
ganiziranja i vođenja kriminalne bande, prevare i sek- Yahye među Latića i njemu sličan ovdašnji (polu)svijet
sualnog zlostavljanja. Osuđen je i za osnivanje i vođe- svaliti na mrtvog čovjeka!? “Nisam ja prevodio, ja sam
nje zločinačke organizacije, političku ili vojnu špijunažu, samo uređivao Yahyine knjige”, zamuckuje uobičaje-
pomaganje terorističke organizacije FETO, seksualno no nerazumljivo Latić i priču o osuđenom zlostavljaču
zlostavljanje maloljetnika, seksualno zlostavljanje, liša- Yahyi svaljuje na leđa izvrsnog prevodioca Envera Ibra-
vanje slobode osobe, mučenje, narušavanje prava na himkadića, nažalost, preminulog nekadašnjeg urednika
obrazovanje, evidentiranje osobnih podataka i prijetnje. agencije Anadolija.
Stav je iscrpno izvještavao o Oktarovim mutnim poslovima, Jadno i gadno čak i za Latićeve niske standarde jer mu
između ostalog, i njegovoj saradnji s portalom u vlasništvu mrtav čovjek ne može odgovoriti niti se odbraniti od bla-
notornog Nedžada Latića. Pisali smo da je Harun Yahya au- ta koje Latić na njega nabacuje. Međutim, bezuspješno.
tor više knjiga koje su mu prevedene na bosanski jezik, a promotor i urednik Jer da je drugačije, Latić bi reagirao onog dana kada je Stav objavio
većine knjiga na našem jeziku bio je Nedžad Latić. Također, Yahya je 2011. članak s dokazima o njihovoj vezi, a ne sada kada je Yahya osuđen.
godine dao intervju za Dnevni avaz, u kojem je predstavljen kao “čuve- Rahmetli Enver Ibrahimkadić preveo je ogroman broj knjiga. Bio je pro-
ni turski pisac i teoretičar”. Kakve su veze između Yahye, Latića i Avaza, fesionalac koji je unovčio svoj talent i znanje turskog jezika. Nije Ibra-
možemo samo pretpostaviti, a vjerovatno je riječ o identičnim “duhovnim” himkadić, koji se čak nije htio ni potpisati iza svog prijevoda, Haruna
standardima. Iz knjige Nedžada Latića Boja povijesti saznali smo i za nje- Yahyu izdizao na pijedestal, promovirao ga, uređivao njegova (ne)djela
govo viđenje Haruna Yahye, s kojim se, prema vlastitom svjedočenju, su- i sastajao se s njim u istanbulskim vilama. Radio je to Nedžad Latić. I
sreo dva puta u Istanbulu i bio fasciniran njegovim mirisom i sljedbenicima. on to vrlo dobro zna. Iako svako vrlo dobro zna ko je i kakav je Nedžad
Međutim, na dan kada je Stav objavio vijest o presudi Oktaru re- Latić, njegov nemušti pokušaj odgovora Stavu i bijeg od Yahye samo
agirao je Latić na svom portalu pokazujući zapravo o kakvom se je konačna potvrda o kakvom se nesoju radi. /N. H./
6 14/1/2021 STAV