Page 73 - STAV broj 402

Knjiga Ibrahima Kajana nije samo još
jedno njegovo književno djelo već je
nesumnjivi doprinos sveukupnoj kulturi
bošnjaštva i povijesti zemlje koju i dan-
danas nesmanjenom žestinom negiraju
njeni neprijatelji, ali kojima ona svojim
postojanjem i povijesnom veličinom
žestoko prkosi – nanoseći im tako
nepodnošljivu muku i bol.

u vijeke vjekova i utaman i uprkos zlodusima, čemernicima,
jadovima, blasfemičnim ništarijama koji je negiraju i koji
bi voljeli da je nema. Upravo i zbog te činjenice, čitalac će
proniknuti u Kajanovu nakanu da u svoju sagu o bosan-
skim vladarima utka i najnoviju krvavu povijest koju svo-
jom bestijalnošću obilježiše krvnici kao neprijatelji Bosne
i njene svijetle povijesti.
Ovom prilikom uputnim se čini kazati pokoju riječ o
stvaralačkoj imaginaciji Ibrahima Kajana. Ako uzmemo u
razmatranje pretpostavku da je književnost (kao i svaka dru-
ga umjetnost) proizvod nesumnjive imaginacije, bez obzira
na stvarnosnu i dokumentarnu podlogu, onda se i knjiga s
povijesnim miljeom pogotovo može smjestiti u polje ima-
ginarno-stvaralačkog. Ako se, kako Sartre poučava svojom
teorijskom mišlju, književno djelo, prema tome i putopis,
svijet ne može opažati ni tumačiti, već jedino predočava-
ti – onda je imaginativna snaga autora jedina sila kojom se
on odupire jačoj sili koju ne vidi, ali je nesumnjivo osjeća.
Zbog toga je i Kajanova knjiga, pored spomenutih sadržaj-
nih rukavaca, knjiga garniranih minijatura kao plod njemu
dozvoljene, a nama shvatljive imaginacije. Zbog toga se vrlo
često Kajan ograđuje floskulom kako mu se čini, kako vje-
ruje, kako vidi, ili kako osjeća. Zato gotovo možemo poisto-
vjetiti pojmove imaginacije i fikcije, iako je fikcija podlož-
na odnosu dviju različitih kategorija – zbiljskog i mogućeg.
Ali i zbiljsko i moguće traže artističku vještinu imaginacije.
Svita bosanskih kraljeva, pogotovo markantnih povijesnih Prelijepe su i minuciozne lirske sentence pjesnika Ibra-
figura poput Stjepana Tvrtka I Kotromanića, Katarine Kosa- hima Kajana kojim je obogatio svoju putopisnu knjigu na-
če, svih kraljeva Kotromanića i Kosača, Tvrtka II Tvrtkovića, dahnutim impresijama o Bobovcu, gradu zavjetne predaje, o
Stjepana Tomaševića, posljednjeg bosanskog kralja, ili Jelene tvrdom Ključu, o kući Kosača, velikih bosanskih vojvoda na
Grube, Sandalja Hranića, kralja Dabiše i inih, promiču pred gradu Blagaju, o drevnom Počitelju, povijesnom Stocu, lije-
nama gotovo u svečanom redu, upokojeni i slavni, svjedočeći pom Tešnju, ili liričnosti posvećenoj mnogim živim i neživim
tako o Bosni i Hercegovini kao zemlji kraljeva i slave neumrle, bosanskohercegovačkim ličnostima, putopiscima, pjesnicima,
slikarima, historičarima, naučnicima raznih profila. O ljudima
Kajan je gladan i žedan te svoje domaje, koji su, također, poput bosanskih kraljeva i velikaša, uzdigli i
upinjući se da preko te svoje, prije svega, afirmirali svoju zemlju, učinivši je ne samo svojom zemljom
ljudske potrebe demantira i poništi nesuvislu već i svojom slavnom domajom kojom su se dičili i diče.
Knjiga Tragom bosanskih kraljeva Ibrahima Kajana nije
laž kako Bosne kao države nema i kako samo još jedno njegovo književno djelo već je nesumnjivi do-
prinos sveukupnoj kulturi bošnjaštva i povijesti zemlje koju
ona pripada primitivnoj alavosti bijesnih i dan-danas nesmanjenom žestinom negiraju njeni neprijate-
i bijednih patologija sklonih otimačini i lji, ali kojima ona svojim postojanjem i povijesnom veličinom
žestoko prkosi – nanoseći im tako nepodnošljivu muku i bol.
bezočnom prisvajanju, u vijeke vijekova. Ujedno, Kajanova knjiga živo je svjedočanstvo o gospod-
Gotovo na svakoj stranici Kajanovog djela stvu Bosne i Hercegovine. U znak toga starostavnog gospod-
stva pred nama živo i plastično defiliraju njeni kraljevi i kra-
sustižemo organsku misao kako je bezočna ljice, prinčevi i princeze, banovi i banice. Knjiga pjesnika i
ljudska glad za tuđim i kako je vječna krvava putopisca, princa književne riječi Ibrahima Kajana neka je na
njegovu, a bogme i na našu čast.
igra svedena na nepravdu i zlo. Mostar, 24. 10. 2022. godine n

STAV 18/11/2022 73