Page 26 - STAV broj 321

POLITIKA

Iskorištena je ucjenjivačka poluga

američke deklaracije o tzv. genocidu

PROPALI ADUT

PROTIV TURSKE

Turska država već decenijama poziva historičare da oforme komisiju

koja bi se bavila događajima iz 1915. – sve su im turske/osmanske
arhive otvorene. Turska također poziva Armeniju i treće zemlje da
otvore svoje arhive toj komisiji. Taj poziv, koji ostaje (decenijama)
neodgovoren, kazuje dvije stvari: Turska zna svoju historiju i sigurna
je u ono što tvrdi – namjere i sistematske eksterminacije Armenaca
u Osmanskom Carstvu nije bilo. Bilo je međusobnog istrebljivanja,
masakara, bilo je deportacija i sve je to svakako enormna tragedija
u kojoj niko nije bio ni nevin ni ultimativni krivac.

efikasnim upravljanjem nesuglasicama” i turska država da oforme komisiju koja bi
dogovoru sastanka na marginama NATO se bavila događajima iz 1915. – sve su im
samita u junu. turske/osmanske arhive otvorene. Turska
Bidenova deklaracija kojom “prizna- također poziva Armeniju i treće zemlje da
Piše: je” tzv. genocid nad Armencima od strane otvore svoje arhive toj komisiji. Taj poziv,
Bojan BUDIMAC osmanskih vlasti, osim Miki Maus verzije koji ostaje (decenijama) neodgovoren, ka-
Twitter: @BojanBB historije, sadrži i rečenicu: “Mi ovo ne ra- zuje dvije stvari: Turska zna svoju historiju
dimo da bismo bacili krivicu nego da osi- i sigurna je u ono što tvrdi – namjere i siste-
guramo da se to što se dogodilo nikad više matske eksterminacije Armenaca u Osman-
“Kad dođe april, ironično kažem da po- ne ponovi.” Po riječima İbrahima Kalına, skom Carstvu nije bilo. Bilo je međusobnog
činje ‘sezona nacrta rezolucija o genocidu’. Erdoğanovog glasnogovornika, američki istrebljivanja, masakara, bilo je deportaci-
To je naša nesreća. Konjunktura u Evropi zvaničnici rekli su Turskoj da deklaracija ja i sve je to svakako enormna tragedija u
i Americi protiv Turske u ovom trenutku. neće pružiti nikakav pravni osnov za po- kojoj niko nije bio ni nevin ni ultimativni
Ti činovi su postali potpuno politički ma- tencijalne zahtjeve za odštetu, što objašnja- krivac. S druge strane, odbijanje tog pozi-
terijal. Dakle, adut protiv Turske koji služi va prvi dio navedene rečenice, ali drugi, o va uz istovremeno hiperprodukciju krajnje
da se ona nagradi ili kazni”, izjavio je (rah- neponavljanju (ponovljeno i kasnije u de- jednostranog narativa (često baziranog na
metli) novinar i zastupnik Turskog parla- klaraciji) je malo nejasan. Da je licemjerno, falsifikatima) govori o nesigurnosti druge
menta Markar Esayan (turski Armenac) u jer dok se čita, ta ista administracija podr- strane u svoje tvrdnje i želju da se nešto
jednom intervjuu prije dvije godine. žava genocidnu politiku Saudijske Arabije ulovi u mutnom.
Predsjednik SAD-a Joseph Biden, kao i Ujedinjenih Arapskih Emirata u Jemenu, Postoji i treća stvar, a to je nešto što
što znamo, 24. aprila 2021, nepunih 24 sata gdje je u ovom trenutku 400 hiljada djece zovem asimetrijom historije. Justin Mc-
nakon što je prvi put od kako je inauguri- u opasnosti od umiranja od gladi, ne treba Carthy, historičar i demograf koji se bavio
ran (prije više od tri mjeseca) ostvario prvi posebno dokazivati. Lijepo bi bilo da se ne gubicima muslimanskih života u Osman-
telefonski kontakt s predsjednikom Repu- ponovi nigdje, ali da li je to Biden stvarno skom Carstvu u periodu od 1821. do 1922.
blike Turske Recepom Tayyipom Erdoğa- htio da kaže ili da implicira nešto drugo? (jedna četvrtina muslimanskog stanovniš-
nom, iskoristio taj adut. Da će to učiniti, tva je “nestala”), u knjizi Smrt i egzil (Death
znalo se i prije tog “iznenadnog” razgo- LOV U MUTNOM and Exile, The Ethnic Cleansing of Ottoman
vora, jer da ta vijest procuri, potrudili su Prije nego što se dotaknem historije – Muslims 1821.-1922.) piše o toj nahereno-
se pouzdani (anonimni) izvori. U zvanič- riječ priznanje stavljam u navodnike iz jed- sti tradicionalne historije: “Uprkos histo-
nom saopćenju Bijele kuće o razgovoru nostavnog razloga što nije na Bidenu i/ili rijskoj važnosti muslimanskih gubitaka, to
ne spominje se “priznanje” tzv. genocida političarima (bilo gdje da su u svijetu) da se ne nalazi u udžbenicima. U udžbenici-
nad Armencima, ali se govori o “interesu osuđuju ili presuđuju o tako ozbiljnoj stvari ma i historijama u kojima se opisuju ma-
(Bidenovom) za konstruktivni bilateralni kao što je optužba za genocid. Nije čak ni na sakri nad Bugarima, Armencima i Grcima
odnos s proširenim oblastima saradnje i historičarima, njih već decenijama poziva ne spominju se odgovarajući masakri nad

26 30/4/2021 STAV