Page 81 - STAV broj 159
P. 81
Pogled na džamiju i maurski most CORDOBA: OD MUZEJA ANDALUZIJE
DO VELIKE DŽAMIJE I MEDINE EZ‑ZAHRE
dinastije bio je Mu’avija, sin Ebu-Sufja-
nov. Dolaskom Abasida na vlast 750. go- U obilazak starog dijela Cordobe krećemo od Calahorra kule.
dine, okončava se vladavina emevijske Krajem 12. stoljeća Almohadi su izgradili kulu kako bi zaštitili most preko rijeke Guadalqu-
dinastije. Preživio je samo Abdu-r-Rah- ivir. Danas je u unutrašnjosti ove kule smješten Muzej Andaluzije. Tu se posjetioci mogu
man I. On je pobjegao s Arapskog poluo- upoznati s razvojem Cordobe od 9. do 13. stoljeća, razdobljem kada je ovaj prelijepi grad
toka i nekoliko godina proveo u različitim bio centar kulture, nauke i umjetnosti.
zemljama islamskog carstva. Dolaskom u U jednom dijelu Muzeja prikazan je tehnološki napredak Andaluzije, između ostalog i ra-
Španiju, osniva dinastiju koja je vladala zvoj novih tehnika u obradi zemlje. Tu je i maketa mlina Norija, koji je koristio halifa Alkaza-
Cordobom sve do 1031. godine. ra. Danas se u blizini mosta, na desnoj obali Guadalquivira, mogu vidjeti ostaci tog mlina.
Na drugom spratu Muzeja izloženi su eksponati koji se odnose na palaču Medina ez-Za-
Cordoba je osvojena 711. godine i hra. Tu je i maketa mihraba Velike džamije u Cordobi. Palaču je izgradio Abdu-r-Rahman
podređena halifatu u Damasku. Od 756. en‑Nasir, emir i prvi halifa Cordobe. Imala je površinu od 112 hektara i bila je najljepša i
godine to je nezavisni emirat, jer je Ab- najluksuznija palača u Andaluziji. Danas se mogu obići njene ruševine otkrivene počet-
du-r-Rahman I odbio priznati autoritet kom 20. stoljeća.
abasidskog halife. Vlast u ostatku Anda- S kule se pruža izuzetno lijep panoramski pogled na Cordobu, na korito rijeke Guadalqu-
luzije (Al-Andalus) bila je samo formalna, ivir i Veliku džamiju (Džamija Abdu-r-Rahmana III).
sve do 912. godine i do dolaska na vlast Prelaskom preko mosta koji su prvobitno izgradili Rimljani (u 1. stoljeću pr. n. e.), ulazimo
Abdu-r-Rahmana III, koji se proglašava u stari dio grada. Na ostacima Rimskog mosta Mauri su u 9. stoljeću sagradili novi most
halifom i koji uspijeva okončati učestale koji je i danas očuvan. Lukovi mosta kazuju posebnu priču o maurskoj arhitekturi, koja i
nemire i sukobe. danas dominira gradskim krajolikom.
Harem Velike džamije krase velika fontana, česme i brojna stabla narandže. Između brojnih
je stupova prostor u kojem je nekad obavljan namaz. Muslimani koji žive u Španiji u više
navrata tražili su da im se odobri da klanjaju namaz u jednom dijelu džamije, ali, nažalost,
Vlada Španije nije odobrila taj zahtjev.
Smatra se da je Velika džamija jedno od najvećih ostvarenja maurske arhitekture. Građe-
na je od 784. do 987. godine. Poznata je po stupovima i lukovima izgrađenim od kamena
i crvene cigle. Pozlaćeni mihrab, s geometrijskim nacrtima biljki, remek-djelo je arhitek-
tonske umjetnosti.
U Jevrejsku četvrt stiže se kroz uske ulice koje krase balkoni puni cvijeća i mnoštvo različi-
tih dekoracija koje podsjećaju na maursko doba. Sefardska sinagoga s početka 14. sto-
ljeća izgrađena je u mudejar stilu. Nakon što su kršćani osvojili Cordobu, Izabela I, kraljica
Castille (1492. godine), protjerala je Jevreje iz Španije. Utočište su im pružili osmanski
sultani Selim I i Sulejman I Veličanstveni. Većina ih je bila smještena u naselje Hasköy, u
evropskom dijelu Istanbula, u četvrti Beyoglu. Dio Sefarda tada je utočište i spas našao u
Bosni i Hercegovini, ponajviše u Sarajevu.
Medinu ez-Zahru, udaljenu desetak kilometara od Cordobe, podigao je u 10. stoljeću prvi
emevijski halifa Abdu-r-Rahman I (912–961), želeći da njenom gradnjom pokaže svoju
moć. U Muzeju, koji se danas nalazi u arheološkom dijelu Ez-Zahre, izloženi su eksponati
pronađeni nakon otkrivanja i otkopavanja nekadašnje čuvene palače.
Nakon obilaska Muzeja, ljubazno osoblje pobrinulo se da nas odveze na brdo udaljeno pri-
bližno dva kilometra na kojem se nalaze arheološki ostaci nekada čuvene palače. Unutar
zidina nalazile su se dvorane, džamije, rezidencije, kupatila... Grad je nedugo nakon smrti
Abdu-r-Rahmana III zapaljen, a potom i napušten. Danas se na mjestu nekadašnjeg gra-
da nalaze arheološke iskopine pronađene početkom 20. stoljeća. Jedna kordopska ulica
danas nosi ime po čuvenoj palači Medini ez-Zahri.
Stubovi i lukovi Abdu-r-Rahmanove
džamije
STAV 22/3/2018 81
