Page 39 - BROJ 52/GODINA II/SARAJEVO 3.3.2016.

1947. godine ‘o preseljenju azerbejdžan-
skog stanovništva iz Armenskog SSR u
Kura-Araz nizine Azerbejdžanskog SSR’
od 1948. do 1953. godine više od 150.000
Azerbejdžanaca deportirano je iz svoje ze-
mlje. Nije im bilo dopušteno da se nasta-
ne u području Karabaha. Mnogi od njih
fatalno su stradali zbog nemogućnosti da
se prilagode klimi Kura-Araza. U napu-
štene azerbejdžanske kuće naselili su se
Armenci pristigli iz inozemstva. Armenija
nije bila zadovoljna ni postepenim oduzi-
manjem azerbejdžanskih zemljišta, već je
u ovim oblastima činila etnička čišćenja”,
napisao je Fejzi u saopćenju kojeg je pre-
nijela Ambasada Republike Azerbejdžana Ubijeno je 613 stanovnika, uključujući 63 djeteta, 106 žena,
u Bosni i Hercegovini. od kojih 57 trudnica, 70 staraca; osam porodica potpuno je
Uz pomoć oružja 1988. godine protje- istrijebljeno, 1.275 osoba bilo je zarobljeno, 150 je nestalo,
rano je oko 300.000 Azerbejdžanaca koji su
nastavili živjeti na području Armenije. Na a 487 osoba teško je ranjeno. Prema izjavama preživjelih,
mirnim demonstracijama Azerbejdžanaca nerođena djeca vađena su iz majčinskih utroba, žrtvama su
protiv armenske politike etničkog čišćenja rezani dijelovi tijela, žene su silovane i mučene
ubili su ruski vojnici u Bakuu 20. janua-
ra 1990. godine 146 demonstranata. Ubr-
zo nakon toga, 18. oktobra 1991. godine,
Azerbejdžan je proglasio nezavisnost, što
je za Rusiju moglo značiti gubitak Kav-
kaza. Već krajem 1991. godine armenske
snage opkolile su Hodžali, onemogućivši
stanovnicima izlazak iz ovog naselja. Bom-
bardiranje Hodžalija trajalo je cijelu zimu
između 1991. i 1992. godine, a 26. februara
1992. godine zajedničke rusko-armenske
oružane snage napale su Hodžali i poči-
nili masakr. Prema izjavama preživjelih,
nerođena djeca vađena su iz majčinskih
utroba, žrtvama su rezani dijelovi tijela,
žene su silovane i mučene.

OKUPACIJA KOJA JOŠ TRAJE
Markar Melkonyan, brat Monte Mel-
konyana, koji je bio jedan od komanda-
nata armenskih snaga u blizini Hodžalija,
izdao je u Sjedinjenim Američkim Dr-
žavama knjigu My brother’s road, u kojoj
prenosi sjećanja svoga brata na događaje sarajevskom naselju Dobrinja 2012. go- je za Anadoliju da danas “jedino želi da se
iz 1992. godine. “Travi, na kojoj su žene dine, uz prisustvo člana Predsjedništva njihova zemlja oslobodi od okupacije”.
i djeca bili razbacani kao slomljene lut- BiH Bakira Izetbegovića, park prijatelj- Na dan obilježavanja genocida u Hodža-
ke, Monte je šapnuo: ‘Nema discipline.’ stva u kojem se nalazi i spomen-obilježje liju ove je godine predsjednik Republike
Hodžali, osim što je bio strateški cilj, bio žrtvama agresije u Bosni i Hercegovini i Turske Recep Tayyip Erdoğan poručio da
je istovremeno i čin osvete”, stoji u knjizi žrtvama iz Hodžalija. Turska dijeli bol bratskog naroda Azer-
Markara Melkonyana. Obilježavanje masakra u glavnom gra- bejdžana te da je ovaj genocid zločin od
Azerbejdžan je 1994. godine ovaj zločin du Azerbejdžana Bakuu i ove je godine kojeg cijelo čovječanstvo treba izvući po-
proglasio genocidom, dok je organizacija kao i prethodnih upriličeno pored spome- uku. “Azerbejdžanska teritorija je i dalje
Human Rights Watch ovaj događaj nazva- nika podignutog u znak sjećanja na žrtve pod armenskom okupacijom. Oko milion
la najvećim masakrom u Karabahskom iz Hodžalija, a preživjeli su tom prilikom Azerbejdžanaca je raseljeno. Ovom prili-
ratu. Međunarodna kampanja “Pravda položili crvene karanfile. Valeh Huseyinov, kom još jednom ponavljamo naš poziv da
za Hodžali”, pokrenuta 2008. godine na koji je u masakru izgubio suprugu, bio je se Armenija što prije povuče s teritorije
inicijativu potpredsjednice Fondacije zarobljen i mučen. “Slomili su mi zube i Azerbejdžana, koju već četvrt stoljeća drži
“Heydar Aliyev” Leyle Aliyeve, dopri- rebra, nije bilo dijela tijela koje nije pre- okupiranom”, izjavio je Erdoğan za turske
nijela je priznavanju genocida u Pakista- trpjelo mučenje. Teško je prisjećati se tih medije. Turski premijer Ahmet Davutoğlu
nu, Meksiku, Kolumbiji, Sudanu, Peruu trenutaka”, rekao je Huseyinov za Anadoli- oglasio se također ovim povodom, rekav-
kao i u Bosni i Hercegovini. Osim što je ju, dodajući da i nakon dvadeset četiri go- ši kako je prošlo dvadeset četiri godine od
Bosna i Hercegovina događaje u Hodža- dine osjeća bol. Roza Mehmedova, koja je zločina koji je crna mrlja u historiji te da
liju priznala kao genocid, otvoren je u bila ranjena a čiji je suprug ubijen, izjavila će Turska uvijek biti uz Azerbejdžan. n

STAV 3/3/2016 39