Page 21 - BROJ 56 31.03.2016.

jednom od navedenih slučajeva nije “od- argumenata jeste veliki broj spektaku- Može li onda neko u čijim
gađano” redovno zasjedanje i odlučivanje, larnih hapšenja koja ne rezultiraju osu- je rukama ogromna moć
jednom riječju, funkcioniranje izvršnih i đujućim presudama. To može biti obe-
zakonodavnih organa vlasti. Iako su se i shrabrujuće i treba biti poziv onima koji biti u istom položaju
ranije koristili “argumenti” o montiranim imenuju tužioce da njihove prethodne kao i svi ostali? Može li
procesima i političkom progonu, sudski reference budu presudne za imenovanja se potencijalno kršenje
proces nije korišten kao povod blokira- na najodgovornije tužilačke pozicije. To,
nja rada vlasti na bilo kojem nivou niti se također, može i biti poziv za neku ozbilj- zakona iz takvih pozicija
država i njena perspektiva poistovjećivala niju reformu pravosuđa (iako, i ovdje se izjednačiti s vožnjom bez
sa sudbinom jednog čovjeka. valja prisjetiti kako su prethodnu refor- karte u javnom gradskom
Poruka otprilike glasi ovako: ako se mu pravosuđa na najdirektniji način pro-
budu privodili istaknuti politički dužno- vodili upravo stranci). Sve to, ipak, ne saobraćaju
snici, predsjednici stranaka, ugrozit će se treba i ne može biti argument ili barem
funkcioniranje države. Drugim riječima, ne može biti ključni argument u kritič- vezi s odnosima moći i činjenicom da
za sve zastoje u djelovanju svih nivoa vla- koj raspravi o pravosuđu. Tužilac radi vlast (zakonodavna, izvršna i sudska)
sti (moguće je da se ovih dana zatraži i svoj posao i kada optužnica ne rezultira usvaja zakone, provodi ih te odlučuje
odgađanje sjednice nekog općinskog vi- osuđujućom presudom. ko ih i kako krši. Može li onda neko
jeća?) krivi ćete biti vi, gospodo tužioci i u čijim je rukama ogromna moć biti u
sudije! Kakav je to reformski i evropski PITANJE DEMOKRATSKE KULTURE istom položaju kao i svi ostali? Može li
put, kakvi su to koncepti i razvojni pla- Presumpcija nevinosti još je jedan se potencijalno kršenje zakona iz takvih
novi, kakav je to, konačno, odnos prema pravni institut, odnosno, načelo o kojem pozicija izjednačiti s vožnjom bez karte
građanima, prema ljudima ove zemlje, često slušamo prilikom podizanja optuž- u javnom gradskom saobraćaju?
ako sve zavisi od jednog čovjeka? nica i vođenja sudskih postupaka. Riječ Čak i ako se ne prihvati stav spomenu-
Da stvari budu jasne, sudovi i tuži- je o pretpostavci nevinosti optuženog tog tužioca Di Pietra, koji, treba priznati,
laštva, kao jedna od grana vlasti, nisu dok mu se u sudskom postupku i pravo- jeste radikalan, ostaje pitanje političke od-
svete krave i, uprkos specifičnoj poziciji moćnom sudskom presudom ne dokaže govornosti koja nije pravna kategorija, ali
i nadležnostima, podložne su kritičkom krivnja. Postavlja se pitanje može li se to jeste pitanje demokratske kulture, stan-
odnosu, ali i za takav odnos i za propiti- pravno načelo modificirati u određenim darda i odraz težnji jednog društva. Dok
vanje njihovog rada postoje načini, stan- okolnostima. S tim u vezi, treba se prisje- se u sudskom postupku može osloboditi
dardi demokratskog društva i propisane titi Antonija Di Pietra, slavnog milanskog krivične odgovornosti, za političku odgo-
procedure. Sve izvan toga nije urušavanje tužioca iz vremena akcije “Čista ruka”, po- vornost vrijede drugi kontekst i mjerila.
pravosudnog sistema nego, kako je to i na- krenute 1992. godine, u vrijeme kulmina- U tom smislu, ostavke se podnose i na
glašeno u saopćenju Suda BiH, urušavanje cije korupcije u Italiji. Tužilac Di Pietro najmanje dokaze koji čvrsto upućuju na
ukupnih demokratskih standarda, gubitak tada je, govoreći o općem pravnom na- pravnu odgovornost. O tome ne bi smje-
bilo kakve vjere u institucionalne odnose čelu i presumpciji nevinosti, rekao: “Za lo biti kalkulacija niti u konsolidiranim
i, svakako, slika o stanju bosanskoherce- obične ljude vrijedi da su nevini dok se demokratijama dolazi u pitanje.
govačkog društva u cjelini. ne dokaže suprotno, za političare vrije- Politička odgovornost naprosto pro-
U toj glasnoj kritici rada pravosudnih di da su krivi dok se ne dokažu suprot- izlazi iz odnosa povjerenja između gra-
institucija, najčešće tužilaštava, jedan od no.” Takva modifikacija naprosto je u đana i onih koje su građani ovlastili da
donose kolektivne odluke u njihovo ime.
Sudovi i tužilaštva nisu svete Iznevjere li političari to povjerenje, gube
krave i, uprkos specifičnoj legitimitet koji je sami temelj njihove
javne dužnosti. Praktično zaustavljanje
poziciji i nadležnostima, svih procesa kod svakog pravosudnog
podložne su kritičkom postupka i faze koja nam se ne sviđa nije
odnosu, ali i za propitivanje tek unutarkoalicijski razračun i nema tek
proceduralne posljedice već predstavlja
njihovog rada postoje načini, kažnjavanje svih građana koji tako po-
standardi demokratskog staju svojevrsni taoci.
Ne može se, s jedne strane, pozivati
društva i propisane na vladavinu prava i pravnu državu, a pri
procedure. Sve izvan toga tome metodama političkih prijetnji i blo-
nije urušavanje pravosudnog kada tražiti da neko drugi (?), a ne sud,
sistema nego, kako je to i riješi, tj. okonča sudski proces. S druge
strane, ako je moguće da neko izvan suda
naglašeno u saopćenju Suda okonča neki sudski proces (a onaj ko to
BiH, urušavanje ukupnih traži očito misli da je moguće), onda se
demokratskih standarda, problem opet ne rješava fingiranjem ko-
alicije, evropskog puta i reformi. U tom
gubitak bilo kakve vjere slučaju, moramo se s tih tema i pitanja
u institucionalne odnose vratiti političkoj abecedi i prestati obma-
i, svakako, slika o stanju njivati građane, što nas, opet, vraća poli-
tičkoj odgovornosti koja će s vremenom
bosanskohercegovačkog sve češće presuđivati i u domaćoj politič-
društva u cjelini koj areni. n

STAV 31/3/2016 21