Page 19 - STAV broj 388
P. 19

vlada zastrašujuće jednoumlje koje bi se   nacionalnih manjina. Da biste dobili
          moglo usporediti s medijskim izvještava-  mandat u jednoj od ovih 10 izbornih
          njem tokom perioda hrvatsko-bošnjačkog   jedinica, morate preći prag od 5 posto
          sukoba u Bosni i Hercegovini.     što dovodi do ogromnog broja tako-
            U medije se ne pozivaju niti puštaju izja-  zvanih “propalih glasova”. Naprimjer,
          ve ljudi koji bi mogli imati nešto drugačiji   2020. godine Živi zid je osvojio 37.345
          stav od “službenog”, a o Bošnjacima u me-  glasova, ali nije osvojio niti jedan man-
          dijima se niti ne pomišlja. Kolika psihoza   dat. S druge strane, HNS i Reformisti
          vlada, najbolje pokazuje nedavno gostovanje   osvojili su zajedno koliko i Živi zid, ali
          tzv. analitičara Gordana Akrapa na N1 tele-  su dobili po 1 zastupnika. Zbog ovakve
          viziji, koja slovi kao najliberalnija televizija   neusklađenosti izbornih jedinica s bro-
          u Hrvatskoj. Naslov nakon njegova izlaganja   jem birača, dolazi do velikog broja pro-
          glasi: Velikobošnjački unitaristi pozivaju na rat   palih glasova.
          i nasilje, kao velikosrbi 90-ih. Gotovo da vlada   2003. godine propalo je 487.125 gla-
          natjecanje ko će snažnije i više etiketirati   sova ili 20,17 posto, dok je 2011. godi-
          Bošnjake. Ovakva situacija izuzetno je za-  ne propalo čak 600.511 glasova ili 25,63
          brinjavajuća jer pridonosi atmosferi linča te   posto, što je jedna četvrtina ukupnih
          ni na koji način ne pridonosi objektivnom   glasova. Ovakav izborni sustav doveo
          izvještavanju o stanju u BiH.     je do toga da glas, primjerice, u Slavo-
            Zanimljivo je isto tako da se hrvatski   niji vrijedi više od glasa iz Dalmacije.
          mediji mnogo više bave bosanskohercego-  Ustavni sud i stručnjaci izbornog zako-
          vačkim izbornim zakonom od onoga u Hr-  nodavstva posljednjih 12 godina alar-
          vatskoj. Iako mnogi stručnjaci, poput pro-  mantno upozoravaju na ove probleme,
          fesora Gorana Čulara s Fakulteta političkih   ali u Hrvatskoj se za sada ne naziru ni-
          znanosti, smatraju da, ako se u Hrvatskoj   kakve promjene izbornog zakona. Još
          idući izbori održe prema postojećem izbor-  je zanimljivije vidjeti na koji su način
          nom zakonu, postoji mogućnost da Ustavni   raspoređeni zastupnici nacionalnih
          sud ne prizna rezultate istih. Naime, prije   manjina, zbog jednostavnijeg prikaza,
          12 godina Ustavni sud Republike Hrvatske   prilažemo tablicu.
          pozvao je na izmjene i usklađivanje izbor-  Dakle, iako su druga najbrojnija na-
          nih jedinica zbog disproporcionalnosti broja   cionalna manjina u Hrvatskoj, Bošnjaci   veće bošnjačke organiziranosti, bez problema
          birača u izbornim jedinicama koje sve daju   dijele svoju izbornu jedinicu s Albancima,   bi se mogao izabrati Bošnjak iz ove kvote
          jednak broj saborskih zastupnika.   Slovencima, Crnogorcima i Makedoncima,   dijaspore jer postoji jako veliki broj Boš-
            Izborni zakon Republike Hrvatske pro-  što čini više od 100.000 ljudi u samo jed-  njaka koji posjeduju dvojno državljanstvo,
          pisuje da odstupanje u broju birača izme-  noj izbornoj jedinci koja je po 1 zastupni-  a najviše takvih živi na područje Krajine.
          đu izbornih jedinica može biti +/- 5 posto.   ku uvjerljivo najveća, uključujući i onih 10   Paradoksalno, ti isti ljudi ne mogu bira-
          Međutim, u zadnja 4 izborna ciklusa u Hr-  koji se biraju putem općeg biračkog prava.   ti Bošnjaka iz kvote za nacionalne manjine
          vatskoj u čak 8 od 10 izbornih jedinica to   S druge strane, manjine poput italijanske   jer nisu upisani u birački spisak, odnosno
          je odstupanje mnogo veće od 5 posto. Po-  ili mađarske, koje broje 17.807, odnosno   upisani su kao “Hrvati” ili “Muslimani”,
          jednostavljeno, Hrvatska na izborima ima   14.048, dakle duplo manje od bošnjačke   čime nemaju pravo glasa za manjinskog
          12 izbornih jedinica, 10 teritorijalnih, u   manjine, imaju svoje samostalne izborne   predstavnika. Na izborima 2020. godine
          kojima se bira po 14 zastupnika u svakoj,   jedinice. Nesvakidašnju situaciju predstav-  samo 289 Bošnjaka s dvojnim državljan-
          XI izbornu jedinicu u dijaspori, iz koje se   lja i biranje 3 zastupnika iz dijaspore koja   stvom moglo je glasati za predstavnika
          biraju 3 zastupnika dijaspore, te XII izbor-  su najčešće rezervirana za Hrvate iz BiH.   Bošnjaka u Hrvatskoj. Prema slovu hrvat-
          nu jedinicu, u kojoj se bira 8 zastupnika   Kada bi u ovome dijelu bilo malo bolje i   skog zakona, ljudi koji posjeduju dvojno
                                                                               državljanstvo (RH-BiH) morali bi imati
                                                                               mogućnost da se preimenuju u biračkom
                                                                               spisku, odnosno da se izjasne kao Bošnja-
                                                                               ci. Međutim, do danas to pitanje nije ade-
                                                                               kvatno uređeno, odnosno nije omogućeno
                                                                               online izjašnjavanje, slučajno ili namjerno
                                                                               – prosudite sami.
                                                                                  U svakom slučaju, histerija hrvatskih
                                                                               medija nastavit će se izvjesno vrijeme s tren-
                                                                               dom povećavanja. S druge strane, kao što
                                                                               smo prikazali, dok zaviruje u tuđu avliju,
                                                                               hrvatski politički establišment nije pomeo
                                                                               niti svoju vlastitu. Trenutni izborni zakon
                                                                               u Hrvatskoj na rubu je regularnosti i tako
                                                                               već više od desetljeća, ali “veći problem” je-
                                                                               ste “diskriminatorski izborni zakon” u BiH
                                                                               koji “velikobošnjaci gori i od velikosrba”
                                                                               pokušavaju zadržati prije svega uz pomoć
                                                                               “malog sina velikoga oca koji zvecka oruž-
                                                                               jem”. Da nije žalosno, bilo bi smiješno.   n


                                                                                                    STAV 12/8/2022 19
   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24