Page 47 - STAV broj 308

Od Bukurešta do Sarajeva aktivno učestvovati u muzičkim i kultur- drugačiji epilog. Poslije Bukurešta, uslije-
Ipak, sudbina Saida-hanume dobit će
nim krugovima Bukurešta, između osta-
log, biće jedan od osnivača prve muzičke dit će Istanbul, kao privremeno boravište,
škole u Krajovi, a u Bukureštu će preda- a onda tvrda Bosna. Impresivan portret
vati u Francuskom institutu za djevojke Saida-hanume dat će u romanu Omer-paša
‘Manoloti’. Time će omogućiti adekvatno Latas Ivo Andrić, koji je izgleda detaljno
obrazovanje i svojoj mladoj sestri. Tako će poznavao izvore o Ani Simonis, koja je do
se pri Omer-pašinom svečanom prolasku danas ostala tajnovita ličnost historije. U
kroz grad na ulici iznenada naći i njegova tvrdoj će Bosni supružnici dobiti sina koji
buduća supruga.” će ubrzo preminuti, a zatim će se i odnos
Rumunski historičar Eugen Șendrea među njima ohladiti, što je bilo izazvano
detaljno opisuje prvi susret Ane Simonis smrću djeteta, ali i pašinim stalnim puto-
i Omer-paše Latasa. Prilikom ulaska veli- vanjima po Bosni, kao i siromašnom sredi-
kog paše u Bukurešt studentice i studenti nom u kojoj se čitava pašina pratnja našla.
našli su se u gužvi koja se stvorila na uli-
ci, straža je morala opkoliti Omer-pašinog RUMUNSKI TRAGOVI
konja koji se uznemirio, a hrabri konja- Kako je Andrić opisivao Saidu u svom
nik u jednom je trenutku pogledao u gu- romanu o Omer-paši Latasu, također je
žvu i vidio kako u njegovoj blizini stoji raspravljano u Grazu. U radu Rumunski
prelijepa mlada dama plave kose, kojoj tragovi u romanu “Omer-paša Latas” nala-
brat popravlja haljinu. Mlada dama, pre- zimo mnoštvo detalja o tome, ali i na koji
ma Eugenovim navodima, pogledala je su način novinari tog vremena izvještavali
nevino u Omer-pašu i stavila svoj prstić o toj iznimno zanimljivoj ženi.
u usta. Veliki se vojskovođa nasmiješio Susret Omer-paše s njegovom budu-
tom gestu, ali je i zapamtio velike, plave, ćom suprugom Ida-hanumom u Andri-
sjenovite oči.
Kasnije će biti upriličeni grandiozni
koncerti klasične muzike u čast otoman-
skog vojskovođe, a na njima će na klavi-
ru svirati George Simonis u pratnji svoje
mlade sestre. Șendrea bilježi da je jedne
večeri George svirao na klaviru Beetho-
venovu sonatu s mnogo patosa i da je te
večeri Omer-paša uspio se upoznati s dra-
žesnom mladom damom koju je na kraju Omer-paša Latas
večeri otpratio do kuće. Poslije nekoliko
dana, navodi dalje Șendrea, Omer-paša Ana je živjela kod rođaka Mar-
poziva Anu u svoju rezidenciju, traže- tina Bindera, koji je bio jedan
ći od nje da mu svira na klaviru. Utisak od osnivača evanđelističke ško-
koji je ostavila na njega bio je toliko jak Marš Zubejde Latas le. Nju je zapazio Omer-paša u
da je poslije nekoliko dana pozvao njenog kući bojara Dumitru Polizua.
brata i zatražio dozvolu da se njome ože- ćevom romanu događa se na prijemu u Turski vojskovođa želio je da Ana bude
ni. Roditelji su dali svoj pristanak, ali su palači porodice Kuza, koja je tada bila dadilja njegovoj kćerki Emini, ali je Anina
postojala dva uvjeta: da brat George uvi- pašina rezidencija. Saida je kod Andrića majka to izričito odbila, poručivši da nje-
jek mora biti dio njene pratnje i time joj “poluhistorijski lik, u smislu da je Andrić na kćerka neće biti ljubavnica vojskovođi,
osigurati potpunu sigurnost i da djevojka s velikom vještinom udružio historijske već isključivo supruga pod uvjetom da
ne smije mijenjati svoju protestantsku vje- činjenice sa imaginativnim u poglavlju može zadržati svoju vjeru i da suprug ne
ru. Omer-paša je pristao, a jedan od prou- Istorija Saide-hanume, kroz priču o nje- može imati više žena. Omer-paša se složio
čavatelja Omer-pašinog života, Militaru, nom životu koju pripovijeda trećoj oso- s tom idejom, te je Ana postala princeza.
bilježi da je paša odustao i od harema da bi, slikaru Karasu”, stoji u radu u kojem Vjenčali su se po muslimanskom obredu
bi se vjenčao s Anom. nalazimo i sljedeće. i Ana je dobila ime Ida Saide, ali je ostala
Vjenčanjem koje je upriličeno 2. de- Prema prvoj varijanti koju navodi dok- kršćanka. Nakon boravka u Beču, Ida Saide
cembra 1848. godine u zgradi Narodnog tor Szőcs Károly, Ana Simonis rođena je je rodila dječaka koji je umro tri godine
pozorišta u Bukureštu Ana Simonis postaje 17. oktobra 1832. godine u Homorodu, u kasnije. Vojna karijera Omer-paše bila je
Saida-hanuma ili Zulaida-hanuma, kako okrugu Brašov, i potječe iz porodice Sasa. u usponu, a Ana je 1850. godine posjeti-
je u nekim izvorima bilježeno. Vjenčanju Njen stariji brat Georg bio je orguljaš u la svoje rodno selo u pratnji vojnih kola.
su prisustvovali konzuli stranih zemalja, lokalnoj evangelističkoj crkvi. Pored njega, Godine 1856. Omer-paša u ulozi vr-
viši oficiri turskih i ruskih trupa, rumun- Ana je počela studirati muziku. Orgulja- hovnog vojnog zapovjednika dostiže vr-
ski plemići, Anini roditelji, braća i sestre. ša Georga jednom su prilikom pretukli hunac svoje karijere. Károly Szőcs navodi
Mlada je nosila predivnu plavu haljinu od momci iz sela zbog njegovog odnosa s uda- da je sultan ovom prilikom dao novom za-
muslina koja joj se slagala s očima, a naj- tom ženom, što je bio slučaj neprihvatljiv povjedniku dvije lijepe djevojke. Budući
upečatljiviji poklon, skupocjeno cvijeće i nepodnošljivo sraman za nekoga ko je da se dar od sultana nije mogao odbiti, to
izrađeno od zlata i dragog kamenja, par bio poštovan u selu. Od sramote je Georg je bio i razlog zbog čega je Ana ostavila
je dobio od sultana Medžida, pašinog ve- zajedno s Anom pobjegao u Bukurešt, s muža i razvela se 1855. godine, otišavši
likog prijatelja. kojom se izdržavao zahvaljujući muzici. sa svojom braćom u Pariz. Godine 1860.

STAV 28/1/2021 47