Page 52 - STAV broj 308

DRUŠTVO

POVRATAK IZ NJEMAČKE
“Vratio sam se iz Njemačke da polo-
žim B2 stepen njemačkog jezika prije dvije
godine i tada su me zadesile neke životne
stvari. Babo mi je preselio iznenada i to
mi je život okrenulo naopačke. I eto, sad
sam tu. Imao sam šanse za tu Njemačku,
ali mati mi je sama pa sam nastavio ovo
raditi. Još sam na birou, nezaposlen. Po-
kušavao sam se zaposliti negdje. Nisam
baš imao uspjeha. Ali može se i od ovoga
posla zaraditi za život. Da se može nešto
veće ostvariti, to je teže. Sad je malo teže
s ovim zemljanim posuđem. Zbog korone
nema sajmova i malo se teže može pro-
dati. Sve u svemu, može se zaraditi da se
solidno živi, mada bih volio iskoristiti i Starinska peć za pečenje grnčarije
moju školu, da nisam godine džaba učio,
a ovo ću svakako nastaviti našao neki po-
sao ili ne našao”, priča Emir.
Dok mu je otac rahmetli bio živ, on
je išao po sajmovima širom Bosne i Her-
cegovine, imao je svoje stalne mušterije
koje kupuju njihovo zemljano posuđe i
preprodaju ga. Kada je Emir preuzeo po-
sao nakon očeve smrti, zadržao je i stare
mušterije, a stekao i neke nove kupce.
“Ne mogu se sjetiti s koliko godina
sam napravio svoj prvi rad ovdje. Znam
da je to bilo u onim godinama odmah po-
slije rata, tada sam nekako počeo s babom
raditi ovdje. Babo je radio u ‘Kožari’ pa
je jedno vrijeme bio batalio ovaj zanat.
Međutim, u onom poslijeratnom periodu,
kada je ‘Kožara’ počela propadati, neko- stavimo samu. A kad ovu slabu stavimo
liko mjeseci radnici nisu primali platu samu, ona se ne da izgoniti, kada je izgoniš,
i babo je odlučio da nastavi sa zanatom ona se sliježe dolje. Najvažnije je pronaći
koji je od svog oca naučio – grnčarstvo. pravi omjer da se dobije na čvrstoći, da ne
Znam da je moj prvi rad bila neka pe- puca, a da se može i oblikovati. Sada ov-
pelnica ili neka druga mala posuda. Za dje imam tri vrste gline, dvije vrste slabe
ove velike treba baš dosta vremena da i jednu ljutu. Ja to pomiješam, znam ko-
se nauči. Mi radimo onako kako su naši liko koje ide”, objašnjava Emir i dodaje
stari radili. Recimo, debljina zida svug- da nije lahko ni pronaći glinu u šumi jer
dje mora biti ista – ako je previše debe- se prvo mora skinuti sloj od dva-tri metra
lo, ostane živa zemlja i kasnije puca”, ove obične zemlje da bi se došlo do gline.
priča Orhan. Kada nakopa jednu traktorsku prikolicu
Ističe da je lijep osjećaj čuvati tradi- zemlje, to mu je dovoljno da radi godinu.
ciju koja je toliko duga. “Ja sam ovo na- Kada glinu doveze kući iz šume, istrese
učio od babe i želim to prenijeti dalje, da je i pokrije najlonom. U vrijeme kada
se ne zaboravi. Mada sad omladina neće kiša pada otkriva najlon kako bi voda ra-
ovim da se bavi. Jeste malo teretli posao, stopila zemlju, jer glina iz šume dođe u
nije lagan, to je sigurno, ali meni ne pred- grudama kada je suha. Najbolje je za gli-
stavlja problem. Volim ga i želim se ovim nu kada je vani mraz i kad smrzne, onda
baviti, želim i da u budućnosti ostane u kada se otkravi, grude se rastope. Sljedeći
našoj porodici”, govori Ohran. je korak mljevenje zemlje, a nakon toga
Dok priprema zemlju za pravljenje oblikovanje. U principu, oblikovanje se
posude, Emir nam objašnjava proces. Za radi samo rukama pa je to pravi ručno
početak, najvažnije je, kaže, pronaći od- rađeni proizvod.
govarajuću zemlju, glinu. Grnčari iz Li- Nakon što se oblikuje predmet, on ide
ješeve zemlju kopaju u šumama između na sušenje na laganoj vatri. Zimi se pred-
Visokog i Kiseljaka, ali nije svaka glina meti koje grnčari izrade suše na peći na
pogodna za oblikovanje. laganoj vatri, a ljeti na suncu. Uzima jed-
“Ima ljuta i slaba, moramo miješa- nu posudu s police i pokazuje nam kako
ti ljutu i slabu glinu da dobijemo pravi izgleda osušena posuda. Nakon sušenje, na-
sastojak, jer ova ljuta hoće pucati ako je redni je korak pečenje zemljanog posuđa.

52 28/1/2021 STAV