Page 53 - STAV broj 308

“Velika mi je peć za pečenje posuđa Kaže da je najveća u selu. Dodaje kako i jeste. Jedan su od trendova u svijetu
pa ja napravim dosta proizvoda i osušim je zbog toga ne može potpaljivati često, i radionice o grnčarstvu. Iako još takvi
ih, a onda jedan dan potpalim peć i pe- nego čeka da mu se nakupi malo više suđa trendovi nisu stigli do nas, grnčarija
čem. Nemam peć na struju pa da napra- pa tek onda peče. Prvo kreće s laganom Emira Ohrana bila je domaćin ljudima
vim dvoje-troje i pečem. Ja radim kako vatrom stavljajući panjeve, a onda buko- iz travničkog muzeja koji su mjesec bo-
se oduvijek kod nas radilo, peć na drva, ve cjepanice. U peći je takva temperatura ravili u Liješevi kako bi naučili tajne
ložim panjeve i bukova drva baš kako su da se željezo topi. grnčarskog zanata. Uspjeli su naučiti
prijašnji naši radili. Nakon pečenja i hla- Grnčari najčešće prave standardne praviti manje posude, odnosno, osnove
đenja gotovih proizvoda, oni se mogu, ali setove zemljanog posuđa – šerpe, lonce, su savladali. To je sasvim dovoljno da
i ne moraju, farbati, te su spremni za upo- ćupove i slično – ali vrlo često rade i sve posjetiocima muzeja mogu demonstri-
trebu. Ako se farbaju, onda je to kombi- ono što kupac želi. Tako su za jednog rati ovaj stari zanat. Također, bio je im
nacijom brašna i vode”, objašnjava Emir. kupca iz Mostara pravili tanjire s uti- je i jedan student Akademije likovnih
Postoji i boja koja se može nanositi na tek snutim motivima Starog mosta. Kupac umjetnosti koji je branio magistarski
osušeni predmet. Riječ je o crvenoj boji još ofarba tanjire i onda ih prodaje turi- rad za koji su po njegovim uputama
dobijenom drobljenjem kamena prona- stima kao suvenire. izrađivali određene predmete. Uspješ-
đenog u glini. Kamen se tuca i miješa te Grnčarstvo, kao zanat koji je sve no je magistrirao.
zatim perom nanosi na izrađenu posudu. manje zastupljen u današnje vrijeme, Iako u Liješevi ima osam grnčara,
ipak postaje sve traženiji i popularniji oni nisu okupljeni ni u kakvo udruženje
UNIKATNI RADOVI zanat. Kupci danas traže unikatne ruč- niti su na bilo kakav način organizirani.
Emir nam pokazuje peć u kojoj peče ne radove, a grnčarija Emira Ohrana i “Ljudi ovdje kod nas nisu plaho za-
izrađene i osušene zemljane predmete. drugih liješevačkih grnčara upravo to interesirani da napravimo udruženje, da
se dobiju neka sredstva, da ljudi napra-
ve pomoćne objekte makar”, kaže Emir
“Od babe sam naučio zanat. On je od desete godine i dodaje da će, pošto je najmlađi, vjero-
vatno on morati pokrenuti proces orga-
počeo raditi, od šestorice braće, njih dvojica naučila su niziranja grnčara.
“Moj babo je grnčarima ovdje predla-
zanat od svoga babe, moga dede. Zanat se s koljena na gao da ista posuda kod svih grnčara tre-
koljeno prenosi u mojoj porodici, moj babo je bio grnčar, ba imati istu cijenu, pa kome je nafaka,
taj će i prodati, ali niko ga nije ozbiljno
i dedo, i pradedo...” shvatao”, završava Emir Ohran. n

STAV 28/1/2021 53