Page 7 - STAV broj 254

TUZLA SE GUŠI, VLAST ŠUTI

bog enormnog zagađenja zraka u Tuzli i
ZTuzlanskom kantonu alarmantno je po-
većan broj pacijenata s bolestima respirator-
nih organa. Građani organiziraju proteste, no
ignoriranje problema od gradske, općinskih i
kantonalne vlasti ide do te mjere da su, za ra-
zliku od prethodnih godina, ove sezone pre-
stali obavještavati javnost o visini zagađenja,
kao i proglašavati epizode uzbune i poduzimati
određene korake u cilju ublažavanja zagađenja.
Dok prekoračenje zagađenja ide i 14 puta
u odnosu na dozvoljene vrijednosti, dr. Suad
Dedić, specijalista pulmologije u Klinici za
plućne bolesti UKC u Tuzli, navodi da se
u jesenjim i zimskim mjesecima povećava
broj pacijenata koji se hospitaliziraju zbog
bolesti, među kojima prednjače bolesti
gornjih disajnih puteva, astme i kancera.
Među oboljelima je daleko najveći broj paci-
jenata iz Tuzle, Živinica i Lukavca, a statistika
se prati na uzorku od 100.000 stanovnika. S Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju Prognoze za budućnost nisu nimalo opti-
214 slučajeva oboljelih od karcinoma 2014. iz Tuzle smatra da bi kantonalne i federalne mistične. “Nemamo dovoljno istraživanja i
godine, prema podacima za prošlu godinu, vlade u općinama gdje se loži ugalj trebale eksperata u ovoj oblasti. Rizici su ono što
taj broj iznosi 280 oboljelih. Dedić ističe da zabraniti spaljivanje ove rude, a domaćin- stvara aerozagađenje.
se štetne čestice i gasovi prenose i na pod- stvima pomoći različitim vidovima subven- I sve će biti gore. Ne mogu zamisliti kako
ručja udaljena do 1.000 kilometara od mjesta cija da pređu na druge energente. će biti iduće godine jer imamo stalni po-
stvaranja pa je veoma teško ocijeniti koliko su Nurka Pranjić, koordinatorica FBiH u Svjet- rast aerozagađenja. Oni koji donose od-
planine zdrave i nezagađene. U svakom slu- skoj zdravstvenoj organizaciji, zabrinuta je luke moraju se uzobiljiti”, zaključuje Pra-
čaju, sigurnije su od urbanih sredina. zbog stalnog povećanja zagađenja zraka. njić. /A. A./

ZA MEHMEDA NEMA ZIME

alo ko u Bosanskoj Krupi i njenoj okolini nije čuo za Mehme-
Mda Ramića Mehu. Ovaj šezdesetdvogodišnji Krupljanin među
svojim sugrađanima poznat je po dvije stvari: harmonici s kojom se
druži od djetinjstva i zimskom kupanju u rijeci Uni svakog 13. janu-
ara. Kupanje prakticira već četrdeset i dvije godine. I ove godine,
u ponedjeljak 13. januara, iako je izjutra izmjerena temperatura od
minus 6,5 stepeni, Mehmed je smjelo zaplivao Unom, dok su ga
s obližnjeg starog drvenog mosta prolaznici zbunjeno promatrali.
Iako je već zagazio u sedmu deceniju života, Meho s ponosom isti-
če da nema zdravstveni karton i knjižicu jer mu nisu potrebni. Svoje
zdravlje, kaže, testira svake godine kupanjem u hladnoj rijeci Uni .
Kada ga upitate kako se odlučio na ovakvu praksu i zašto baš 13.
januara, čelični Krajišnik odgovara: “Bilo je to 13. januara 1979.
godine. Siđem ja u grad da nani kupim kuhinjsku krpu. Desi se,
tako, da sam se slučajno okupao u hladnoj Uni. Nije mi se tad ništa
desilo niti sam imao kakvih zdravstvenih smetnji, pa sam nastavio
s ovom praksom. Svake zime se kupam u Uni i fino se osjećam”,
ispričao je Mehmed, čovjek za kojeg u šali kažu da umjesto krvi u
sebi ima antifriz.
Mehine komšije i prijatelji za njega vele da mu studen ne može ništa.
“Njemu ne treba bojler jer se stalno kupa ledenom vodom. Nikad
ga i ne pali. Još dok smo bili djeca znao se skinuti samo u gaćice i
skočiti u dubok snijeg i u njemu se valjati i plivati”, ispričao nam je
Alija Salkić, Mehin komšija i prijatelj iz djetinjstva. /J. G./

STAV 16/1/2020 7