Page 14 - STAV broj 292
P. 14
POLITIKA
priznavanju upravo ovih dokumenata, kakvu
razliku predstavlja najava da će ‘sve službe
na granici raditi 24 sata’? Opet nam Srbija
jednako može zadržati našu robu, jednako
prekršiti ovu obavezu, jednako nam napla-
titi dodatni pregled i ništa nismo dobili, a
istovremeno je granica njima za izvoz u
BiH zaista otvorena 24 sata, mi njima zai-
sta priznajemo dokumentaciju i oni zaista
izvoze u BiH brže, lakše i jeftinije. Zašto
bismo se mi ‘samoubili’ i prihvatili tako
nešto?”, kaže Gavran.
Aktueliziranje priče o “malom Schen-
genu”, koji bi trebao biti nastavak inte-
gracije, odnosno viši stupanj integracije u
odnosu na CEFTA 2006, prilika je da ana-
liziramo koliko je dobra donio Zapadnom
Balkanu Sporazum o slobodnoj trgovini
CEFTA 2006, koji je zamišljen da nasli-
jedi CEFTA sporazum iz 1992. godine iz-
među zemalja Centralne Evrope, a koji je
bio dobra priprema za ulazak u Evropsku
uniju ovih zemalja.
Ivana Božić s Beogradskog univerziteta
“Union” u časopisu Balkanske sinteze navo- sporazuma opterećena je nizom problema, Hercegovina postala najveći uvoznik. Pre-
di zaključak da je u balkanskim zemljama pa čak i odstupanja od odredbi Sporazu- ma podacima za 2018. godinu, svaka potpi-
u tranziciji u periodu primjene sporazuma ma, aneksa i protokola, naročito kada je snica sporazuma CEFTA u svom uvozu iz
CEFTA 2006. “prilično ‘ravan’ period eko- u pitanju spoljnotrgovinska razmena po- drugih zemalja CEFTA područja slobodne
nomskog razvoja u kome je početak obe- ljoprivrednih i prehrambenih, ali i nekih trgovine bilježi procentualno najveći uvoz
ležen značajnim povećanjem GDP-a per industrijskih proizvoda. Ti problemi nisu iz Srbije. Najveće učešće uvoza iz Srbije u
capita u svim posmatranim zemljama, dok direktno vezani za liberalizaciju trgovine odnosu na ukupan uvoz s područja CEF-
su od 2008. godine do kraja posmatranog – formalno posmatrano, ona je u velikom TA-e zabilježeno je u Bosni i Hercegovini
perioda zabeležena neznatna povećanja ili stepenu postignuta – već za necarinske (89 posto). Drugim riječima, uvoz u BiH
smanjenja vrednosti tog pokazatelja”, što barijere administrativne i tehničke priro- iz svih ostalih potpisnica ovog sporazuma
navodi na zaključak da CEFTA nije doni- de gde spadaju: složene procedure na gra- ukupno je 11 posto.
jela očekivane efekte. ničnim prelazima, neusklađenost rada ca- Ukupan obim izvoza članica jednih
“Doprinos novog CEFTA sporazuma rinskih i inspekcijskih službi (sanitarnih, drugima unutar CEFTA područja u 2018.
rastu međusobne trgovine zemalja člani- veterinarskih, radioloških), neusklađenost godini iznosio je 5,6 milijardi eura. Od toga
ca je skroman, a samim tim, skromne su domaćih standarda i tehničke regulative s je izvoz Srbije u ostale članice CEFTA-e
i mogućnosti za jačanje konkurencije, iz- međunarodnim, nedostatak akreditovanih iznosio 3,2 milijarde, odnosno 58 posto.
menu struktura njihovih privreda i rast tela i laboratorija, međusobno nepriznava- Najveći uvoznik jeste BiH s 1,2 milijarde
zaposlenosti. Gotovo sve zemlje potpi- nje sertifikata o kvalitetu i poreklu robe, eura uvezene vrijednosti s područja CEF-
snice CEFTA sporazuma preko polovine razni vidovi korupcije i kriminala i sl.”, TA-e, što je 25 posto ukupnog uvoza unu-
spoljnotrgovinskih transakcija ostvaruju navodi Božić. tar ovog područja.
sa zemljama Evropske unije, a među zna- U ukupnoj vrijednost izvoza poljopri-
čajnijim spoljnotrgovinskim partnerima su SRBIJA JE ZA LIBERALIZACIJU, ALI vrednih proizvoda unutar zemalja članica
takođe i Rusija, Kina, Indija, a od balkan- JEDNOSMJERNU CEFTA sporazuma izvoz Srbije čini 70,3
skih zemalja Turska. Sama realizacija me- Od sporazuma CEFTA 2006. do sada posto. Bosna i Hercegovina i Srbija uve-
đusobne trgovine zemalja unutar CEFTA je najviše profitirala Srbija, dok je Bosna i zle su po jednu trećinu (oko 1,5 milijardi
eura) ukupne vrijednosti poljoprivrednih
proizvoda.
Ne ostvaruje Srbija ove rezultate samo
Kroz sporazum CEFTA prošli smo stepenicu koja se zove zbog konkurentnosti svoje privrede nego
zona slobodne trgovine, sada je red na viši oblik integracije – dobrim dijelom zahvaljujući barijerama
koje postavlja drugim članicama sporazu-
carinska unija s elementima zajedničkog tržišta, dakle, isto ono ma CEFTA prilikom uvoza proizvoda u Sr-
što je i Evropska unija, sljedeći nivo integracije jeste monetarna biju. Te su barijere u potpunoj suprotnosti
sa sporazumom, ali Srbija ga svjesno krši.
unija. Iz ovog proizilazi jedno važno pitanje: Zašto nam treba Prema zvaničnim podacima, Srbija je
“evropska unija” balkanskih zemalja ako sve ove zemlje čekaju rekorder po broju uvedenih necarinskih
barijera unutar CEFTA područja slobod-
na ulazak u Evropsku uniju? Misli li Evropska unija konačno ne trgovine. Ova zemlja uvela je čak 41
riješiti problem evropskih integracija balkanskih zemalja tako necarinsku barijeru. Bosna i Hercegovina
u takvoj je situaciji odgovorila s uvođenjem
što će im dati njihovu vlastitu “evropsku, balkansku uniju” 21 necarinske barijere. Crna Gora u tom je
14 8/10/2020 STAV
