Page 82 - STAV broj 292

REPORTAŽA

Fadil
Selma Hodžić Ramić
letenja i opreme najvažniji su aspekti za održavanje trenaže i obuku. Prvenstve- tako i na nivou Direkcije za civilno zrako-
svakog leta. no, brigu vodimo o sigurnosti i ovo što se plovstvo, a to je nedostatak ljudstva.
Fadil Ramić član je Upravnog odbora maloprije dogodilo mjera je predostrožnosti Selma Hodžić, vršilac dužnosti zamje-
Aerokluba “Tuzla” i trideset i jednu godinu zbog neočekivane promjene pravca i brzi- nika generalnog direktora u Direkciji za
upravlja motornim letjelicama, a u namjeri ne vjetra. Došlo je do naglog porasta brzine civilno zrakoplovstvo BiH, navodi da se u
da za medijske potrebe demonstrira upotre- vjetra iz južnih smjerova, što bismo rekli našoj državi, ali i u regiji i u Evropi ško-
bu sistema spriječili su ga vremenski uvjeti. jugovine. Procjena je rukovodioca letenja lovanje pilota najvećim dijelom zasniva
“Trenutno se nalazim u motornoj jedri- bila da u ovakvim okolnostima sigurnost na individualnoj osnovi, uz napomenu da
lici tipa ‘Falke 25’, njemačke proizvodnje, nije potpuno zadovoljena i mi smo otkazali države učestvuju u kreiranju i formiranju
u kojoj je letenje pravi užitak. Ova letjeli- sve letačke aktivnosti dok se situacija s vre- škola za pilote, što im kasnije omogućava
ca troši bezolovni benzin 98 oktana, koji menom ne smiri”, rekao je Ramić. da imaju kadrove u ovoj oblasti.
se može nasuti na svakoj benzinskoj pum- Tokom susreta neizbježno je bilo rije- “U Bosni i Hercegovini sve je vezano uz
pi i troši dvanaest do petnaest litara na sat či i o problemu koji prati letenje u Bosni i finansije pa tako i ovaj segment. U našoj dr-
leta, što je vrlo ekonomično. Koristimo je Hercegovini, kako na nivou aeroklubova, žavi imamo određen broj privatnih pilota,
komercijalnih, kao i onih koji lete na veli-
kim putničkim avionima. Sama Direkcija za
civilno zrakoplovstvo suočava se s velikim
brojem problema kada je kadar u pitanju.
Vrlo je teško naći stručan kadar koji bi mo-
gao obavljati ove poslove, posebno u obla-
sti certifikacije i nadzora u oblasti civilnog
zrakoplovstva. To je ključni problem Bosne
i Hercegovine. Stariji je kadar već u penzi-
ji i ne možemo ih koristiti u institucijama
Bosne i Hercegovine, možemo eventualno
na nekim ugovorima o djelu, a zapošljava-
nje mladog kadra veoma je teško i tog kadra
Kraguj na tržištu uopće nema”, kazala je Hodžić.
Školovanje pilota prilično je skupo, na-
ročito kada se govori o saobraćajnim pilo-
KRAGUJ IZ MOSTARA tima. Radi se o enormnim ciframa da bi se
samo stekla dozvola, a za osobe koje žele
Posjetioci i učesnici događaja također su imali priliku prisjetiti se kratkog historijata proi- postati piloti Hodžić savjetuje da se obrate
zvodnje borbenih aviona u Mostaru. Godine 1949. u Mostaru je izgrađena fabrika aviona, Direkciji za civilno zrakoplovstvo i utvr-
koja je u početku proizvodila dijelove za razne zrakoplove, ali je brzo prerasla u giganta de koji su uvjeti za stjecanje dozvole pilota
koji je projektirao i izrađivao vlastite avione. kako bi zajedno došli do najboljeg rješenja.
“U hangaru se nalazi letjelica koja je bila ispred Aerokluba ‘Tuzla’. Stariji se Tuzlaci sjeća- “Treba se utvrditi koju dozvolu kandi-
ju te letjelice, a ona se nalazila na mjestu današnjeg trećeg Panonskog jezera. Nažalost, dat želi steći. Školovanje zavisi od samog
zgrada je srušena i mi smo letjelicu povukli s te lokacije. Ranije, u periodu od 1992. do kandidata, ali možemo kazati da ono traje
1995, mi smo je reparirali i bila je spremna za letnu, borbenu upotrebu. Na svu sreću, između šest mjeseci i godinu dana i sigur-
nije bilo potrebe za tim. Sada je u našem hangaru i cilj nam je da je osposobimo za letno no košta nekoliko puta više od tri hiljade
stanje. Ovaj je zrakoplov proizveden u Bosni i Hercegovini, u fabrici ‘Soko’ u Mostaru oko KM, koliko koštaju obuka i školovanje u
1967. godine i danas ima izuzetnu emotivnu i historijsku vrijednost jer je ovo posljednji aeroklubovima”, navela je Hodžić.
preostali primjerak u Bosni i Hercegovini iz bosanskohercegovačke fabrike koja više ne Kroz Aeroklub “Tuzla” prošle su brojne
postoji. Proizvedena je četrdeset i jedna takva letjelica, a trenutno ovakve letjelice lete u generacije pilota, modelara i padobranaca,
Francuskoj, u Velikoj Britaniji i Srbiji po dvije, dok su ostale oko Muzeja avijacije na Sur- a trenutno nekoliko njih, koji lete u veli-
činu u Beogradu. Ove su letjelice korištene za snimanje Partizanske eskadrile. Naš je kim svjetskim aviokompanijama, krenuli
avion bio privremeno oštećen i nalazio se na tadašnjem Vojnom aerodromu, a mi smo ga su upravo iz ovog aerokluba. Od nastanka
dobili kao izložbeni eksponat i nastavni primjerak. Stavili smo ga u letno stanje i on čeka Aerokluba 1947. godine odškolovano je
bolje dane. Imamo mnoštvo ideja i projekata u vidu i optimisti smo”, izjavio je Biščević. najmanje hiljadu pilota jedrilica i oko tri-
sto pilota aviona. n

82 8/10/2020 STAV