Page 77 - STAV broj 292

u Institutu “Mehmed Fuzuli”, instituciji pri
Akademiji nauka Azerbejdžana, čuva au-
tograf djela Alauddina Sabita Užičanina iz
1712. godine. Sabit je najcitiraniji i najviše
istraživani divanski pjesnik s ovih prostora.
“Još je češki orijentalist Jan Rypka (1886–
1968) u prvoj četvrtini prošlog stoljeća na-
pisao doktorsku tezu o ovom pjesniku, a o
njemu su pisali i Bašagić, i Handžić, i Ali-
ja Bejtić, i Ešref Kovačević (koji je preveo
Sabirovu Miradžiju), i Fehim Nametak, te
je i Adnan Kadrić uradio i 2007. godine na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu odbranio
doktorsku tezu pod nazivom Lingvističkosti-
listička analiza pjesničkog stvaralaštva Sabita
Alaudina Bošnjaka, a njegov rad predstavlja
prvu opširnu književnoestetsku valorizaci-
ju Sabitova djela”, piše Šiljak-Jesenković.

HAKKANI ŠIRVANI
Na početku poglavlja o Širvaniju Bećir
Džaka objašnjava da je prostor današnjeg
Azerbejdžana imao posebnu važnost, a da
su pjesnici s ovog područja njegovali zase-
ban stil. “Upotrebljavali su perzijski jezik,
ali sa dosta turskih riječi i konstrukcija koje
ne susrećemo kod horosanskih pjesnika”,
ističe Džaka. Od svih pjesnika što su s po-
dručja Azerbejdžana pisali između 11. i 13.
stoljeća, Džaka posebnu pažnju posvećuje
dvojici: Nizamiju i Hakkaniju.
Hakkani Širvani rodio se oko 1120. go-
dine, a porijeklom je iz zanatlijske porodice.
Imao je veoma buran život, koji je opjevao
u svojim kasidama. Iza sebe je ostavio tri
hiljade distiha, a imao je nadimak Hassa-
nul-adžem – Hasan stranaca. Nadimak je do-
bio po Hasanu b. Sabitu, pjesniku Božijeg
poslanika Muhammeda, a. s., koji je pjevao
kaside u čast Muhammeda, a. s. Hakkani je
autor prve mesnevije na perzijskom jeziku,
ali je ipak poznatiji po svojim kasidama.
Nakon što je postao slavan, dobio je poziv
od seldžučkog sultana Sendžera, ali je sul-
tan ubijen dok je Hakkani bio na putu ka
predaja. Nakon što je pristupio hurufijskom “Ja sam Sunce Istine, dižem se ka nebesima dvoru. Odlučio je otići na hadž pa je, kako
tarikatu 1387. godine, Nasimi je počeo puto- Vječnosti. A na svome zalasku Sunce blijedi.” navodi Džaka, tokom boravka u Bagdadu
vati gradovima islamskog svijeta pjevajući dobio poziv od abasijskog halife da ostane
o čudesnim otkrovenjima i uzvišenoj Istini FUZULI na dvoru, što je Hakani odbio. “Izgleda da
do koje je došao. Ulema njegovog vremena Ako je Nizamijeva mesnevija o Medžnunu su ovaj put na hadž i posjeta Muhammedo-
smatrala je njegove pjesme provokacijom, i Lejli najpoznatija mesnevija na tu temu na vom, a. s., grobu i drugim svetim mjestima
bogohuljenjem koje mora biti kažnjeno. perzijskom jeziku, onda je Fuzulijeva mesne- učinili da se kod Hakanija počnu buditi su-
Prema predaji koju navodi Kerimli, jedan vija o Medžnunu i Lejli najpoznatija na azerij- fijske sklonosti koje su se i ranije kod nje-
Nasimijev učenik bio je pritvoren i osuđen skom. Mehmed Fuzuli rodio se 1494. godine ga javljale, ali ne kao sada. (...) Na sufijsko
na smrt jer je čitao Nasimijeve gazele. Kad na području današnjeg Iraka (u Nedžefu ili opredjeljenje Hakanija imalo je uticaja i
je doveden na mjesto egzekucije, Nasimi je Kerbeli) i smatra se jednim od najznačajni- njegovo poznanstvo sa sufijskim pjesnikom
izašao iz gomile i saopćio da je on autor tih jih divanskih pjesnika azerbejdžanske knji- Sanaijem”, piše Džaka, ističući da je upravo
stihova. Tako je spasio mladića, ali je onda ževnosti. Svoj divan napisao je na tri jezika: u Sanaiju Hakkani vidio uzora. Prema rije-
sam osuđen na smrt. Čak ni užasno muče- maternjem azerijskom, arapskom i perzijskom čima Elvira Musića, Hakkani je ponajbolji
nje nije moglo slomiti njegovu vjeru. Nakon jeziku. Također je poznat po svojim radovima pjesnik kaside, te je izvjesno da je utjecao i
što je zbog gubitka krvi postao blijed, čuo iz matematike i astronomije. na bošnjačke divanske autore koji su pjevali
je jednog od egzekutora da ga pita zašto je Jedan sačuvani prijepis ove mesnevije u ovoj formi. Posebno mjesto u bošnjačkoj
problijedio ako je Istina u njemu, kako je to čuva se i danas u Gazi Husrev-begovoj bi- divanskoj književnosti pripada žanru kasi-
isticao u svojim pjesmama. Na to je Nasimi, blioteci, što svjedoči o prisustvu ovog pje- de, a istaknuto ime ove književne forme bio
skupivši posljednje atome snage, odgovorio: snika na našem području. Zanimljivo da se je upravo Širvani. n

STAV 8/10/2020 77