Page 76 - STAV broj 292

KULTURA

Kulture u dodiru

KNJIŽEVNOST

AZERBEJDŽANA U

NAŠOJ TRADICIJI

U sakralnoj tradiciji ilahija i kasida u Bosni i Hercegovini stoljećima
se uče i stihovi Imadeddina Nasimija, azerbejdžanskog pjesnika

Piše: Hamza RIDŽAL iz 14. stoljeća. Čuven je njegov tekst Hrku srama i prezira na sebe
hamza@stav.ba
sam obukao, čija se prva strofa u našim tekijama danas najčešće
uči u originalu, a ostatak teksta u prijevodu na bosanski jezik

eritorij današnjeg Azerbejdžana sto- današnjeg Azerbejdžana, čija su se djela Nizamijeva mesnevija iščitavana je i
ljećima je bio prostor na kojem je čitala, prepisivala i iz njih se crpila inspi- prepisivana u našoj domovini. Jedan njezin
nastajala izvanredna književnost na racija i na području Bosne i Hercegovine. primjerak sačuvan je u Gazi Husrev-begovoj
T dvama jezicima: perzijskom i aze- biblioteci, a jedan prijepis ovog djela, kako
rijskom dijalektu turskog jezika, koji neki NIZAMI navodi Šiljak-Jesenković, čuva se i u zbirci
definiraju kao zaseban jezik iz porodice Nizami se nesumnjivo svrstava u red Orijentalnog instituta u Sarajevu. To nepo-
turkijskih jezika. Brojni klasici orijental- najsjajnijih zvijezda na nebu perzijske kla- recivo svjedoči o prisustvu ovog pjesnika i
no-islamske književnosti ili su pripadali sične pripovjedačke književnosti. Kako na području Bosne i Hercegovine. Nizami
Azerima u etničkom smislu, ili su rođeni i piše Bećir Džaka u Historiji perzijske knji- je i danas prisutan u prijevodu na bosanski
živjeli na teritoriji današnjeg Azerbejdžana. ževnosti, Nizami se, po svoj prilici, rodio u jezik. Godine 2002. Mehmed Karahodžić
Među njima su Sejjid Imadeddin Nasimi, gradu Gendži, u današnjem Azerbejdžanu, preveo je Nizamijevo djelo Medžnun i Lej-
Nizami Gendževi, Muhammed bih Sulej- u zakavkaskoj oblasti 1141. ili 1147. godi- la, jednu od najpopularnijih ljubavnih priča
man Fuzuli, Hakkani Šivani, Jahja Širvani ne. Ima i mišljenja da je rođen na području svjetske književnosti, koje je u nekim na-
i brojni drugi pjesnici koji su izvršili ogro- današnjeg Iraka, a sigurno je da je najveći šim školama uvršteno i u obaveznu lektiru.
man utjecaj na glavne tokove klasične ori- dio života proveo u Gendži.
jentalno-islamske književnosti. Ti utjecaji Njegove ljubavne poeme, kako piše Mo- SEJJID IMADEDDIN NASIMI
bili su toliko veliki da s pravom možemo hammad Ja’afar Yahaqqi u knjizi Kratak pre- U sakralnoj tradiciji ilahija i kasida u
reći kako divanska književnost Bošnjaka gled historije perzijske književnosti, dosegnule Bosni i Hercegovini stoljećima se uče i sti-
mnogo duguje ovim klasicima. su takvu popularnost da su pronijele njegovo hovi Imadeddina Nasimija, azerbejdžan-
Napisano je nekoliko studija o utjeca- ime po cjelokupnom geografskom prostoru skog pjesnika iz 14. stoljeća. Čuven je njegov
ju ovih i drugih kolosa “književnosti ci- na kojem se koristio i njegovao perzijski je- tekst Hrku srama i prezira na sebe sam obukao,
vilizacije” na bošnjačke divanske autore, zik, od središnjih i istočnih oblasti pa sve do čija se prva strofa u našim tekijama danas
među kojima posebno treba istaknuti bri- Indijskog potkontinenta. “Njegove poeme najčešće uči u originalu, a ostatak teksta u
ljantnu studiju Amine Šiljak-Jesenković su pokrenule cijeli talas lirskih i ljubavnih prijevodu na bosanski jezik.
Odrazi ljubavnih mesnevija u stihovima boš- pripovijesti u perzijskoj književnosti. Tu Kako u predgovoru knjige Sejjid Imaded-
njačkih divanskih pjesnika. Uključivanjem prije svega mislimo na njegovo Petoknjižje din Nasimi: stihovi koji pozivaju na savršenstvo
u orijentalno-islamski kulturni krug Bo- (Hamsu) ili Pet riznica (Pandž gandž), što je piše Tejmur Kerimli, Sejjid Imadeddin Na-
sna i Bošnjaci priključeni su nadnacional- skupni naziv za jedno etičko-didaktičko simi (1369–1417) jedan je od najvećih misli-
noj kulturi koja je svoje književne izraze djelo s irfanskim koloritom pod naslovom laca i uglednika azerbejdžanskog naroda 14.
gradila na zajedničkom sistemu metafora Riznica tajni (Mahzan el-esrar), i pet ljubav- stoljeća. “Pjesnik je stvarao i pisao svoja djela
i simbola, pa otud brojne sličnosti u tek- nih poema: Husrev i Širin, Lejla i Medžnun, na sva tri književna jezika islamskog istoka.
stovima naših divanskih pjesnika s onima Aleksandrida, Sedam princeza ili Knjiga o sreći Ali najpoznatiji je po svojim besmrtnim ga-
s područja današnjeg Azerbejdžana, Ira- (Haft paikar ili Ikbalnama), od kojih je svaka zelima (kratke lirske poetske forme), napisa-
na, Turske... U nastavku ćemo podsjetiti na svoj način poslužila kao osnova i model nim na azerbejdžansko-turkijskom jeziku”,
na neka važna imena te velike kulture, sličnim djelima pjesnika sljedeće generaci- ističe Kerimli. Detalji o pjesnikovom životu
prije svega ona koja se vezuju za prostor je”, piše Yahaqqi. izgubljeni su u maglini stvarnosti, legendi i

76 8/10/2020 STAV