Page 18 - STAV broj 179

politika

Vladavina manjine

Bosanci i Hercegovci

šta je to

U “sarajevskim medijima” daleko je češća upotreba regionalne odrednice “Bosanac” ili “Bosanci”
od one “Bosanci i Hercegovci”, što pokazuje da, pored forsirane političke korektnosti, postoji i
želja da se negiraju nacionalne posebnosti i identiteti, odnosno da volja izrazite manjine, kako
to pokazuje posljednji popis, bude nametnuta onoj većini od 98,63% stanovništva koja nije
napisala da se nacionalno osjeća ni Bosancima ni Bosancima i Hercegovcima

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

Da postdejtonsko bosanskoher- Jedan od najupadljivijih primjera nji- pripadnici bošnjačkog, srpskog ili hr-
cegovačko društvo živi u po- hovog ovakvog djelovanja jeste upor- vatskog političkog kolektiva. Uopće,
nešto (ili poprilično) orveli- no insistiranje na korištenju termina bilo kakav medijski tretman građa-
janskoj stvarnosti, najbolje se “Bosanac” ili, nešto rjeđe, “Bosanac i na Bosne i Hercegovine koristi se da
može primijetiti kroz način na koji se Hercegovac”. se nekako upotrijebi termin kakav ne
upotrebljava jezik (kao sredstvo in- postoji u stvarnom životu, a sve kako
formacije i komunikacije) kod većine VEĆINA GURNUTA MEĐU “OSTALE” bi se izbjegla realnost današnjeg bo-
ovdašnjih medija. Pokušaj da se pre- sanskohercegovačkog društva. Neko
oblikuje percepcija stvarnosti i da se Korištenje termina “Bosanac” na- bi mogao pomisliti da je riječ o bespo-
na nju utječe kroz upotrebu termina, ročito je vidljivo kada je riječ o doga- trebnom sitničarenju, ali sama činje-
novogovora i novokovanica naročita je đajima u kojima u inostranstvu su- nica da postoji bosanskohercegovačko
specijalnost republičkosrpskih ili her- djeluju osobe porijeklom iz Bosne i društvo kao određeni društveni i poli-
cegbosanskih medija. Oni kondicioni- Hercegovine. Pritom je onima koji u tički okvir, ali ne postoje “Bosnoherce-
raju svoje čitateljstvo upotrebljavajući medijskom prostoru upotrebljavaju govci” ili “Bosanci” kao nacionalna ili
jezik da bi kao stvarnost nametnuli ono ovaj termin nebitno jesu li se te osobe etnička grupa, te da se njihovo nepo-
što ne postoji (bošnjački jezik), ili da rodile u Bosni i Hercegovini ili neg- stojanje izbjegava akceptirati, govori
bi ono što postoji predstavili u druga- dje vani, jesu li rodom iz Hercegovi- da je na djelu određena vrsta agende
čijem svjetlu (stavljanje prefiksa tzv. ne i kako se u stvarnosti izjašnjavaju, tzv. političke korektnosti u načinu na
ispred Armija RBiH), ili da izazovu da li kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, ili koji se koristi jezik i da ne može biti
emotivno stanje koje nema osnova i na neki drugi način. Slično je i kada slučajno što na takvoj terminologiji
uporišta u stvarnosti (insistiranje na se pozivaju “Bosanci” ili “Bosanci i insistira ogromna većina tzv. sarajev-
ugroženosti i obespravljenosti). Hercegovci” u dijaspori da glasaju na skih medija. Ako je popis stanovniš-
ovdašnjim izborima, mada je opet riječ tva pokazao da samo nekoliko deseta-
No, ovakav način djelovanja nije o sasvim čudnoj kovanici, jer se izu- ka hiljada osoba od 3.531.159 ukupno
tipičan samo za srpske ili hrvatske zetno mali broj ljudi iz naše dijaspo- popisanih 2013. godine sebe u nacio-
propagandističke medije, on je pri- re osjeća i samoimenuju na taj način nalnom ili etničkom smislu doživljava
mjetan (i pasionirano se upotreblja- – oni su državljani Bosne i Hercego- kao Bosance ili kao Bosance i Herce-
va) i od onih medija koji se, sasvim vine koji žive u inostranstvu, a koji se govce, kako je moguće da “sarajevski
neosnovano, nazivaju “sarajevskim”. ogromnom većinom izjašnjavaju kao

18 9/8/2018 STAV