Page 81 - STAV broj 162
P. 81
Prva bošnjačka džamija s Pitanje je koliko će Edin Atagić
munarom, Balingen povezanost i osjećaj
prema matici potrajati.
Nažalost, bilježimo
konstantan porast ispisa
iz državljanstva Bosne i
Hercegovine, a s daljnjim
asimiliranjem dolazi i do
većeg i trajnog udaljavanja
od matice. Razlog je i
u tome što je dijaspora
potpuno marginalizirana,
kaže Edin Atagić
polaznika u mektebe. Tu su i bosanske Da su Bošnjaci veoma uspješni i “Pitanje je koliko će povezanost i osje-
dopunske škole, u kojima se uči bosan- integrirani u njemačko društvo, potvr- ćaj prema matici potrajati. Nažalost, bi-
ski jezik i naša tradicija. Brojna predava- đuje i Edin Atagić, dugogodišnji pred- lježimo konstantan porast ispisa iz držav-
nja gostiju iz Bosne i Hercegovine, kao sjednik Islamske zajednice Bošnjaka u ljanstva BiH, a s daljnjim asimiliranjem
i već tradicionalno druženje nedjeljom, Njemačkoj, koji je trenutno potpredsjed- dolazi i do većeg i trajnog udaljavanja od
definitivno olakšavaju Bošnjacima život nik Sabora Islamske zajednice. Atagić matice. Razlog je i u tome što je dijaspora
izvan njihove domovine. U svemu ovo- je u dva mandata bio vijećnik u Vijeću potpuno marginalizirana. U dijasporu u
me pomogla nam je i Njemačka, koja je stranaca Ulma. Iako je rođen u Ulmu, ta proteklih dvadeset godina niko nije ula-
tokom svih ovih godina dokazala da je činjenica nikada nije narušila njegovu gao, bar meni nije poznat niti jedan pro-
iskreno prijateljska zemlja Bosni i Her- vezu s domovinom. gram i plan (izuzev najnovije inicijative
cegovini”, naglašava Travljanin. Švicarske) za pospješivanje tog odnosa.
“Moja ‘njemačka priča’ počela je mo- Potpuno nedostaje strategija kako uključiti
Među uspješnim Bošnjacima koji su u jim rođenjem 1977. godine u Njemačkoj. dijasporu u proces društveno-političke
Njemačku stigli prije 2000. godine jeste i Rođen sam u Ulmu, gradu na Dunavu, i svih drugih vidova afirmacije Bosne i
Mostarac Faris Kalabić. On je u Njemačku koji se nalazi između Stuttgarta i Münc- Hercegovine u zapadnoj Evropi i svijetu”,
stigao krajem 1996. godine radi završavanja hena. Roditelji su porijeklom iz Zvornika, smatra Edin Atagić.
doktorata. Stečene vještine omogućile su a otac je, nakon zanata i kratkotrajnog
mu zaposlenje u Evropski patentni ured, rada u jednoj zvorničkoj fabrici, napu- Prijateljski odnos Njemačke prema
u kojem radi i danas. Kako kaže, vječna stio rodni grad početkom sedamdesetih Bosni i Hercegovini primjetan je dugo
tema naše dijaspore jeste povratak u Bo- godina i došao u Ulm, gdje se zaposlio u godina. Zato je sve više mladih iz Bosne
snu i Hercegovinu, čemu treba posvetiti poznatoj fabrici kamiona ‘Magirus-De- i Hercegovine koji se odlučuju za iselja-
posebnu pažnju. utz’. Sasvim sigurno mogu istaći da su vanje u ovu prijateljsku zemlju. Iako se
Bošnjaci primjer uspješne integracije, ne u većini naših medija stvara slika o tome
“U Njemačkoj sam od Božića 1996. go- samo u njemačko društvo već i austrij- kako se odlaskom u Njemačku ustvari
dine, kada sam došao radi doktorata koji sko, australijsko, kanadsko, švedsko itd. dolazi do rješenja svih problema, Atagić
je bio zajednički projekt TU ‘Wien’ i ‘Paul O tome svjedoče objektivni pokazatelji misli drugačije.
Drude Institutaiz’ iz Berlina. Doktorat je zvaničnih institucija. Bošnjaci aktivno i
bio iz oblasti poluprovodničkih tehnolo- veoma uspješno sudjeluju u poslovnom “Njemačka je kičma i osovina Evrop-
gija (čipovi za komunikacionu tehniku). i radnom životu, njihova djeca postižu ske unije, najznačajniji geopolitički i eko-
Nakon doktoriranja, sve do danas sam značajne uspjehe na svim poljima, rade nomski faktor. Samo uz snažnu podršku
uposlenik Evropskog patentnog ureda, na istaknutim pozicijama u uglednim, i pomoć Njemačke, Bosna i Hercegovina
i tu radim kao patentni advokat, te kao svjetskim kompanijama. Rijetki su na- će se, ako Bog da, naći u društvu člani-
ispitivač evropskih patenata. Povratak u rodi koji u svom biću imaju ovoliko ve- ca NATO i Evropske unije. Toga treba-
domovinu vječna je tema čitave dijaspore. lik stepen sposobnosti da se integriraju mo biti svjesni. Njemačka je svoja vrata
Mislim da je zanimljivije pitanje da li će u nove životne sredine. To je svakako otvorila i ‘ekonomskim migrantima’ iz
naša djeca i u kojoj mjeri razviti empatiju historijski naslijeđena vrlina našeg na- Bosne i Hercegovine, među kojima je
i osjećaj pripadnosti Bosni i Hercegovini, roda”, ističe Atagić. najviše mladih. Imam razumijevanje za
iako je zapravo poznaju samo iz roditelj- te mlade ljude. U matičnoj državi ne vide
skih priča”, navodi Kalabić. NI U NJEMAČKOJ NE TEKU perspektivu za zapošljavanje i osnivanje
SAMO MED I MLIJEKO
Ranijih godina nije se previše pažnje
posvećivalo dijaspori, koja je jedan od
najvećih ulagača u Bosnu i Hercegovinu.
Toga je svjestan i Atagić, koji upozorava da
se odnos prema dijaspori treba značajnije
popraviti kako ne bi došlo do zahlađenja
odnosa na relaciji “dijaspora – matica”.
STAV 12/4/2018 81
