Page 32 - 27.01.2016 Faktor 75

32 I I 27.1.2016. 27.1.2016. I I 33
SRIJEDA
SRIJEDA
Lifestyle

HIPERTENZIJA - PANDEMIJSKA BOLEST KOJA I U BiH UZIMA DANAK

SVE VIŠE MLADIH LJUDI

IMA POVIŠEN PRITISAK

Dobro je kada osoba ima tegobe, jer to će je natjerati da ode ljekaru. Problem je kada

nema, a pritisak je 150/100 ili 180/120. Takvi traže pomoć tek nakon što dožive infarkt
ili moždani udar, ističe prof. dr. Amra Macić-Džanković, specijalista interne medicine

PIŠE AMELA SIJERČIĆ - Oko 80 posto tog sta-
novništva ima hipertenziju. AMERIČKO UDRUŽENJE ZA SRCE
ipertenzija je posta- Dominantno tada raste gornji
la pandemijska bo- pritisak - to je tzv. staračka, Granica normalnog
lest čovječanstva, a sistolna (sistola − ispumpa- pritiska je 120/80
Hnajveći krivac za to vanje), izolovana hiperten-
je, prije svega, stresan način zija. Međutim, kod mladih Prema vrijednostima Američkog udruženja za srce (Ame-
života. Prema riječima prof. se obično otkriva dijastolna rican Heart Association), normalan pritisak je do 120/80
dr. Amre Macić-Džanković, hipertenzija (dijastola – pu- milimetara živinog stuba, a smatra se povišenim kada vri-
specijaliste interne medici- njenje srca krvlju) koja je jednosti prijeđu 140/90.
ne - kardiologa, zabrinjava karakteristična po tome da Najnovija studija je, međutim, pokazala da svako “spu-
činjenica da je sve više mla- prvo raste donji pritisak, koji štanje” sistolnog krvnog pritiska za 10 mmHg smanjuje ri-
dih u BiH s povišenim krv- je puno opasniji. zik od srčanog udara za petinu, moždanog udara i srčane
nim pritiskom. Znamo da je srce jedini or- slabosti za četvrtinu, a rizik od prerane smrti za 13 posto.
- Svakodnevno kod 30-go- gan koji se hrani u dijastoli, pa
dišnjaka otkrivamo hipertenzi- se zato i zove srčani pritisak.
ju. U 95 posto slučajeva radi se Svi ostali organi i dijelovi ti-
o esencijalnoj hipertenziji, koja jela se hrane u sistoli, kada se
nastaje bez poznatog razloga, istiskuje krv.
govori Macić-Džanković. Srce u momentu istiska se
ne može hraniti, ono krvne
Krvni sudovi sudove širi u dijastoli. To je
Normalno je na neki način, jedini organ koji se hrani u
ističe naša sagovornica, da momentu mirovanja - pojaš-
65-godišnjaci imaju problema njava Macić-Džanković.
s pritiskom, jer je to bolest sta- Činjenica da mnogi nemaju
renja krvnih sudova. nikakvih simptoma do pojave
VAŽNO JE RADITI NA PREVENCIJI PROF. DR. MACIĆ-DŽANKOVIĆ: U većini slučajeva terapija je doživotna
Prekid uzimanja terapije
Izbjegavajte stres i slanu hranu kardiovaskularnih kompli- SIMPTOMI je najveća greška koju mno-
kacija, koje često mogu biti
i kobne, čini ovu bolest još Glavobolja, gi pacijenti s hipertenzijom
1. Zdrava težina. Gojaznost povećava iznosi 1.000 mg po danu za odrasle opasnijom. nesvjestica prave u situaciji kada im bude
rizik od hipertenzije za dva do šest osobe između 19 – 50 godina starosti bolje.
puta u odnosu na normalnu težinu. i 1.200 mg za osobe preko 50. Najveća greška Simptomi hipertenzi- - U većini slučajeva tera-
2. Fizička aktivnost. Oni koji redovno 7. Magnezij. Hrana siromašna magne- - Dobro je kada osoba ima te- je su: pija je doživotna. Međutim,
vježbaju za 40 posto smanjuju rizik. zijem podiže pritisak. Iako ljekari ne gobe koje ukazuju na povišen 1. Glavobolja, naročito postoje ljudi, iako je to rijet-
3. Smanjiti unos soli. Od slane hrane pri- preporučuju uzimanje ekstra doda- pritisak (nafiksirana hiperten- u predjelu potiljka. kost, koji život dovedu u red,
tisak u trenutku skače. taka magnezija, možete ga pronaći u zija). To je najčešće dovede 2. Nesvjestica. u smislu da počnu kontrolirati
4. Izbjegavati stresne situacije. Stres po- zelenom lisnatom povrću, orasima, ljekaru, nakon čega počne 3. Zujanje u ušima. stres, optimiziraju tjelesnu te-
većava opasnost od povišenog pritiska. sjemenkama, grašku i grahu. uzimati terapiju. Problem je 4. Nestabilnost pri žinu, počnu se baviti fizičkim
5. Kalij. Hrana bogata kalijem, poput ne- 8. Riblje ulje. Povećan unos omega 3 ma- kada nema tegoba, a pritisak hodu. aktivnostima i vode računa o
kih vrsta voća i povrća, mliječni proi- snih kiselina može utjecati na norma- je 150/100 ili 180/120. Takvi 5. Bol u prsima. prehrani. U takvim situaci-
zvodi i riba, sprečavaju hipertenziju. liziranje pritiska. ljekaru dolaze tek nakon što 6. Nedostatak zraka. jama, naravno, uz komplet-
6. Kalcij. Dokazano je da manji unos kal- 9. Bijeli luk. Dokazano je da bijeli luk dožive infarkt, moždani udar 7. Osjećaj nepravil- nu zdravstvenu sliku, ljekar
cija smanjuje rizik za hipertenziju. Pre- podstiče normaliziranje pritiska i ni- ili osjete probleme s cirkula- nog i ubrzanog rada može donijeti odluku o pre-
poručena doza dnevnog unosa kalcija voa holesterola. cijom u nogama - naglašava srca. kidu terapije - kaže prof. dr.
Macić-Džanković. Macić-Džanković.

Korak naprijed u medicini britanskih naučnika Fenomen koji pogađa sve više ljudi
Računarski test otkriva Zašto smo bolesni nakon

Alzheimerovu bolest stresnog razdoblja

Naučnici s University College u sljedećih pet godina, piše ča- uzorku od 226.000 ljudi u dobi
London razvili su računar- sopis “BioMed Central”. od 60 do 79 godina. Fenomen obolijevanja na- s Univerziteta California. mjeseca pratiti nivo stresa
ski test koji predviđa rizik Osim podataka o dobi i spolu, Osobe s niskim rizikom za kon stresnog razdoblja, koji Neka od provedenih istraži- osoba s čestim migrenama.
za Alzheimerovu bolest na za izračunavanje rizika su po- Alzheimerovu bolest test može se često zove efektom otpu- vanja povezala su otpuštanje Rezultati su pokazali da
temelju informacija priku- trebne i informacije o društvenim umiriti, dok onima s velikim ri- štanja, odnosi se na ljude stresa s narednim razvojem određeni nivoi stresa ne utje-
pljenih tokom rutinskih po- interakcijama, pušenju, indeksu zikom može ukazati na nužnost koji završavaju bolesni ili bolesti i hroničnih stanja. ču na pojavu migrena, ali je
sjeta porodičnom ljekaru. tjelesne mase, konzumaciji al- promjena životnog stila, pri- s nekim oblikom hronič- U istraživanju koje su pro- prelazak iz jedne u drugu stre-
Test se temelji na algori- kohola, dijabetesu, moždanom mjera radi, usvajanje zdravije nog stanja nakon prestan- veli naučnici sa Albert Ein- snu fazu pokazao povezanost
tmu, koji na temelju ovakvih udaru, fibrilaciji atrija, uzimanju prehrane ili povećanja učesta- ka stresa, objašnjava ame- stein Collegea of Medicine s migrenama koje su dolazile
informacija može predvidjeti lijekova i depresiji. Učinkovitost losti tjelesne aktivnosti, kažu rički psiholog Marc Schoen u New Yorku pokušalo se tri u periodu od šest do 18 sati.
rizik za Alzheimerovu bolest testa je uspješno provjerena na istraživači.