Page 18 - STAV broj 335

POLITIKA

NI POLITIČKE NI EKONOMSKE LOGIKE
Naravno, čitava ideja “malog Schen-
gena” promovira se ekonomskim umjesto
političkim terminima i floskulama. Među-
tim, i kao takva je vrlo upitna. Kao što se
već pisalo u Stavu (“Mali Schengen” i eko-
nomija – Srbija dobija, BiH gubi, br. 292),
od dosadašnjih sporazuma, poput CEFTA
2, najviše je profitirala Srbija, dok je Bo-
sna i Hercegovina postala najveći uvoznik.
Najveće učešće uvoza iz Srbije u odno-
su na ukupan uvoz s područja CEFTA-e
zabilježeno je u Bosni i Hercegovini (89
posto). Drugim riječima, uvoz u Bosnu
i Hercegovinu iz svih ostalih potpisnica
ovog sporazuma ukupno je tek 11 posto.
Ukupan obim izvoza članica jednih dru-
gima unutar CEFTA područja u 2018. go-
dini iznosio je 5,6 milijardi eura. Od toga
je izvoz Srbije u ostale članice CEFTA-e
iznosio 3,2 milijarde, odnosno 58 posto.
Najveći je uvoznik Bosna i Hercegovine
s 1,2 milijarde eura uvezene vrijednosti s
područja CEFTA-e, što je 25 posto uku- Vučic, Rama i Zaev - svečano potpisivanje
pnog uvoza unutar ovog područja. U uku-
pnoj vrijednost izvoza poljoprivrednih Gavran navodi i ilustrativan primjer: onima koji praktično nude iste grupe izvo-
proizvoda unutar zemalja članica CEF- “Ako trenutno Srbija ne priznaje izvještaje znih proizvoda, a svojom proizvodnjom
TA sporazuma izvoz Srbije čini 70,3 po- akreditovanih tijela iz Bosne i Hercegovine u drugim oblastima (agroindustrija, na-
sto. Srbija ove rezultate ostvaraju ne samo o usklađenosti koji prate robu u izvozu i primjer) direktno konkurira našoj doma-
zbog konkurentnosti svoje privrede već i zadržava je na granici zbog toga i zahtije- ćoj proizvodnji, a svake dalje olakšice im
dobrim dijelom zahvaljujući barijerama va dodatne skupe analize, što je potpuno omogućavaju da još više svoje robe plasi-
koje postavlja drugim članicama spora- suprotno i CEFTA 2006. i međusobnom raju u Bosnu i Hercegovinu ugrožavajući
zuma CEFTA prilikom uvoza proizvoda sporazumu o uzajamnom priznavanju upra- našu ionako oslabljenu privredu.
u Srbiju iako su te barijere u potpunoj su- vo ovih dokumenata, kakvu razliku pred- Također, ako pogledamo situaciju s
protnosti sa sporazumom. Štaviše, prema stavlja najava da će ‘sve službe na granici migrantskom krizom, naročito kako se u
zvaničnim podacima, Srbija je rekorder po raditi 24 sata’? Opet nam Srbija jednako tom smislu postavila Srbija, koja se prora-
broju uvedenih necarinskih barijera unu- može zadržati našu robu, jednako prekršiti čunato i planski rješavala migranata tako
tar CEFTA područja slobodne trgovine. ovu obavezu, jednako nam naplatiti dodat- što ih je poticala, gotovo pa i prebacivala
Kako kaže ekonomista Igor Gavran, ni pregled i ništa nismo dobili, a istovre- u Bosnu i Hercegovinu (odakle ih je MUP
Srbija ili ne poštuje ili zloupotrebljava meno je granica njima za izvoz u Bosnu i RS organizirano usmjeravao ka Federaci-
mnoge odrednice i iz ranijih inicijativa Hercegovinu zaista otvorena 24 sata, mi ji BiH), postaje jasno zašto je u interesu
za ekonomsku regionalnu saradnju po- njima zaista priznajemo dokumentaciju i Bosne i Hercegovine jačanje i intenzivi-
put CEFTA 2006, a što je jasno ako se oni zaista izvoze u Bosnu i Hercegovinu ranje, a ne slabljenje granica i graničnih
pogleda nacrt višegodišnjeg plana za re- brže, lakše i jeftinije. Zašto bismo se mi kontrola ka Srbiji. Pogotovo ako se prisje-
gionalno ekonomsko područje. Najveći ‘samoubili’ i prihvatili tako nešto?” timo da su granice Bosne i Hercegovine iz
dio barijera usmjerenih protiv Bosne i Gavran ističe da je glavno tržište za Srbije prelazili i prelaze daleko opasnije
Hercegovine koristi upravo Srbija koja izvoz iz regije Evropska unija i da se naj- grupacije od migranata, oni koji prostor
zloupotrebljava liberalizaciju trgovine te veći dio trgovine Bosne i Hercegovine od- naše države vide kao dio “srpskog sveta”.
nesrazmjerno, nepravedno i jednostrano vija s Evropskom unijom. Dakle, jasan je
profitira iz trgovine s Bosnom i Herce- interes dalje integracije s Evropskom uni- DOMAĆA NEPAMET I NEMORAL
govinom, kojoj sprečava ravnopravan i jom, a ne okretanje u suprotnom smjeru i Sve ovo izgleda ne zanima pojedin-
slobodan pristup svome tržištu. integriranje s direktnim konkurentima i ce u Sarajevu čija politička nepismenost
sve više liči na prijetvornost te namjernu
Kosovski premijer Albin Kurti poentirao je izjavom da političku sabotažu. Dovoljno je, recimo,
pogledati naslove Radončićevog Dnevno-
“zajedničko tržište nije moguće sve dok Srbija ne prihvati da ga avaza, koji “mali Schengen” zagovara
se suoči s prošlošću”. Tu i jeste suština svega. Nemoguće je, daleko srčanije i strasnije čak i od samog
Aleksandra Vučića, pa se zapitate koliko je
štaviše suicidalno je, ulaziti u bilo kakvu saradnju, a kamoli u pitanju neinformiranost, a koliko svjestan
integracijske procese s državom koja ne samo da se nije rad za beogradske interese. “Želite li mir
na Balkanu? Podržite ‘mini Šengen’”, vrište
odrekla svoje politike iz devedesetih već i dan-danas drži isti indirektne prijetnje s naslovnica Avaza,
politički kurs te sanja iste hegemonističke snove, samo ih kao da već nemamo iskustvo s ponašanjem
Beograda u ranijim regionalnim inicija-
pokušava ostvariti drugačijim sredstvima. tivama ili sa sedamdeset godina života u

18 6/8/2021 STAV