Page 79 - STAV broj 335

Pregled tekuće produkcije
Piše: Željko GRAHOVAC
pjesnikinja regije
U NA DJELU POKAZALI
vremenu kad se na cijelom pro-
storu jugozapadnog Balkana sve
više i sve beznadnije podižu ba-
rijere (jezičke, kulturološke, ide-
ološke, političke) između naroda koji su KAKO SE POTIČU
do prije tri decenije svi živjeli u jednoj
državi, kad se vlade svih zemalja regije s
– ko će izdvajati manje budžetskih sred- PROCESI KULTURNE
uspjehom takmiče između sebe i s najza-
ostalijim zemljama svijeta jedino u tome
stava za obrazovanje, nauku, kulturu i
sport, kad politika na ovim prostorima RAZMJENE
više uopće nije artikuliranje i ostvarivanje
primarnih strateških interesa građanstva
ili svih ljudi koji na tim prostorima žive…
veoma su rijetke pojave, inicijative, pro- “U mreži stih 4 – Pjesnikinje regiona”, “ShuraPublikacije”,
jekti i poduhvati čiji je osnovni smisao u
povezivanju (a ne u zatvaranju i u ideo- Opatija, 2021.
loškoj (zlo)upotrebi) tokova i sadržaja dobile i prve značajne književne nagrade i
kulturnog i javnog života. tako “na velika vrata” ušle u književni ži-
Tim su dragocjeniji napor koji je vot (Alenka Jovanovski, Aleksandra Jovičić
uložila mala, ali odabrana ekipa oku- /dobitnica prve nagrade na “Slovu Gorčina”
pljena oko nakladne kuće “ShuraPubli- 2017/, Radmila Petrović, Melida Travančić
kacije” iz Opatije i rezultati što su ih /dobitnica nagrade “Anka Topić” i “Mako-
polučili u provedbi projekta predstav- ve”/, Iva Damjanovski /dobitnica nagrade
ljanja i promoviranja referentnih pjesni- “Igor Isakovski” 2017/...). Pri izboru poezi-
kinja regije – nazvanog “U mreži stih”; je vodilo se računa o povezanosti i konzi-
Šura Dumanić, Tin Lemac (nakladnica stentnosti u motivsko-sadržinskom smislu
i redaktor) i ekipa njihovih saradnika u (to je ta tematizacija rubnih identiteta koju
razdoblju od tri godine objavili su tri sve- spominje urednik Tin Lemac), ali isto tako
ska ovog izdanja, u kojima je predstav- i o izražajno-stilističkoj profiliranosti sva-
ljeno nešto više od stotinu pjesnikinja ke autorice (zbog čega je valjalo uložiti veći
iz svih zemalja regije (Hrvatske, Srbije, napor ostvarivanja uvida u cjelinu njihovih
Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slove- rukopisa, kako bi se izabrale doista i u po-
nije, Makedonije, Kosova). etičkom smislu reprezentativne pjesme).
U ovoj godini pripremljena je i objav- Smisao ovakvih panoramskih pregleda
ljena i četvrta sveska izdanja, s predstav- i jest upravo u tome da se na razne načine
ljenih još 35 pjesnikinja iz regije. Kon- i u različitim kontekstima okupi recen-
ceptualno, ovo izdanje nije pretenciozno tna tekuća književna produkcija – kako
(u smislu antologijskog izbora), ali je dra- bismo se obavijestili o novim imenima,
gocjeno kao (već sad se to pokazuje) ši- tendencijama i postignućima u sredina-
roki panoramski obuhvat, i to iz više ra- ma koje inače nisu otvorene jedne spram
zloga: prvo, to je traženje i pronalaženje drugih i koje, posebno kad je o poeziji ri-
zajedničkih nazivnika duhovno-poetičkih ječ, bivaju sve više pritisnute restrikcija-
(ili, kako je to urednik Lemac formulirao, s po nekoliko pjesničkih tekstova (ovisno o ma i redukcijama izdavačkih kuća i gotovo
“pojava stvarnosne poezije i tematizacija stepenu estetske ostvarenosti, od tri do osam potpunim ugasnućem književnih časopisa
rubnih identiteta glede rasnih, klasnih i pjesama po autorici) i sa sažetom bioblio- (koji su nekad bili nezaobilazne tribine za
rodnih silnica”); kao drugo, riječ je o pre- grafijom (koja sadrži podatke o izdanjima promociju i valorizaciju tekuće produkcije).
gledu produkcije ranije već afirmiranih knjiga, o časopisima gdje je autorica objavlji- Na taj način je ekipa oko kuće “Shura-
autorica, s već izgrađenim i koherentnim vala stihove, te o njezinom profesionalnom Publikacije” pokazala na djelu kako treba
poetikama; napokon, od posebne važnosti i društvenom angažmanu). Kao što je to bio promicati i poticati procese kulturne raz-
jeste uočavanje “prepoznatljivosti u tek na- slučaj i u prethodne tri sveske ovog izdanja, mjene u regiji i kako se trebamo i mora-
stajućem kanonu suvremenog pjesništva, i u četvrtoj se našlo desetak već afirmira- mo angažirati oko praćenja i vrednovanja
te poetičko-stilskih osobitosti koje signa- nih i poznatih pjesnikinja (Božica Jelušić, književnog stvaralaštva; osim potpore koju
liziraju jedan budući ozbiljniji pjesnički Marija Lamot, Maja Urban, Suzana Matić, još ponegdje i ponekad za ovakve projekte
projekt” (to jest, otkrivanje i afirmiranje Ivana Šojat, Naida Mujkić, Safeta Osmičić, iz domena kultrne razmjene daju NVO ili
dosad nepoznatih, mlađih autorica, koje Daniela Andonovska-Trajkovska, Ognjenka evropski fondovi – sve je do kreativnosti,
tek započinju svoj kreativni razvojni put). Lakičević, Danijela Marković…), a brojne do truda i upornosti ovakvih kulturnih
U cijelom projektu priređivači su se dr- su mlađe autorice (iznad 1990. godišta) koje djelatnika kakvi su okupljeni u “Shura-
žali principa da se svaka autorica predstavi su s prvim svojim rukopisima ili knjigama Publikacijama”... n

STAV 6/8/2021 79