Page 76 - STAV broj 335

KULTURA

U Zagrebu otvorena izložba Ismara Čirkinagića
“The House in a Forest on a Coast”

UMJETNOST U RAZUMIJEVANJU

PROCESA NA RELACIJI

KOPENHAGEN – PRIJEDOR

Svi zainteresirani moći će pogledati ovu konceptualnu instalaciju
u Galeriji “Bačva” Doma HDLU-a do 22. augusta u Zagrebu, a
Ismar Čirkinagić za Stav govori o dosadašnjim reakcijama publike
Piše: Mirza ABAZ
na njegovu postavku, o smislu njegovog djela, o inkorporiranosti
historijskih zbivanja u Prijedoru u njegovom radu, ali i o važnosti
umjetnosti u procesu pomirenja u konfliktnim zonama.

smar Čirkinagić, umjetnik iz Danske, je pripadala ljudima koji su izgubili živote u njihovoj kući, tako do su to bili njegovi
a porijeklom iz Prijedora, postavio je kao žrtve nasilja s političkom pozadinom, prvi dodiri s likovnom umjetnošću.
svoju prvu veću regionalnu izložbu poput oružanih sukoba, terorističkih na-
I“The House in a Forest on a Coast” 22. pada i prisilnih migracija. “REENACTMENT” FOTOGRAFIJE DONA
jula u Zagrebu, u Galeriji “Bačva” Doma Svi zainteresirani moći će pogledati MCCULLINA
Hrvatskog društva likovnih umjetnika. ovu konceptualnu instalaciju u Galeriji O svojoj izložbi u Galeriji “Bačva”
Kako su opisali organizatori ove postav- “Bačva” Doma HDLU-a do 22. augusta, Doma HDLU-a kaže da je dosta slojevita
ke, “The House in a Forest on a Coast” a Ismar Čirkinagić za Stav govori o do- te da zahtijeva ozbiljno pojašnjenje da bi
je “totalna” instalacija sastavljena od ele- sadašnjim reakcijama publike na njego- se “ušetalo” u njen smisao.
menata u različitim umjetničkim mediji- vu postavku, o smislu njegovog djela, o “Čak i sam naziv ‘Kuća u šumi na obali’
ma. Horizontalno su predstavljeni temelji inkorporiranosti historijskih zbivanja u može da bude zbunjujući kada vrlo malo
kuće, koji pokrivaju pod, dok se golemi Prijedoru u njegovom radu, ali i o važ- od spomenutih elemenata možemo vidjeti
prikazi brodskih jedara pružaju okomito nosti umjetnosti u procesu pomirenja u u prostoru. Izložbu bismo mogli podijeliti
prema stropu, usred čega zvučni komad konfliktnim zonama. na tri elementa ili tri zasebna rada – jedra
auditivno spaja te dvije ose, prekrivajući On nam je na samom početku obja- koja dominiraju vertikalom prostora, ru-
sve izložene komponente i rezonirajući u snio kako se našao u Danskoj: “Kao i ve- ševine koje prate horizontalu i audiorad
prostoru između njih. ćina nesrpskog stanovništva s prostora koji na neki način vezuje cijeli prostor. Ja
Prema riječima umjetnika, ovo sistem- zapadne Bosne, zbog nametnutog stanja bih se ovdje zadržao uglavnom na prva dva
sko prezentiranje krhotina predstavlja “re- stvari od vojnih i civilnih vlasti koje su vidljiva elementa – jedrima i ruševinama.
konstrukciju” rutine opsesivno-kompul- od kraja aprila nasilnim preuzimanjem Ruševine koje možemo vidjeti u Meštro-
zivnog poremećaja koja se često pojavljuje kontrolirale grad, Prijedor sam napustio vićevom paviljonu sakupljene su širom
kao posljedica posttraumatskog stresnog krajem ljeta 1992. godine. S lažnim doku- svijeta i nastale su u nasilnim političkim
poremećaja. Baš kao što krhotine prenose mentima sam otputovao za Beograd, da procesima bilo da su to ratovi, teroristički
uspomene na mjesta koja više ne postoje u bi samo nekoliko mjeseci kasnije s dru- napadi ili šta već. Slaganje ovih elemenata
izvornom obliku, odjeća prenosi sjećanja gom iz djetinjstva put nastavio u pravcu u redove koji sijeku prostor HDLU-a na
na tijela i osobe koje su je nekada nosile. Skandinavije. U to vrijeme samo još ne- neki način je reenactment fotografije dje-
Jedra su, naime, sašivena od odjeće koja koliko zemalja nije tražilo vizu za tada i čaka iz Šabre i Satile poznatog britanskog
dalje validni jugoslavenski pasoš, a jedna fotografa Dona McCullina”, priča nam.
od njih spletom okolnosti bila je i Dan- Pojašnjava da se na fotografiji Dona
ska, gdje sam izgradio, uvjetno rečeno, McCullina vidi dječak koji reda u pravilne
novi život. Tamo sam završio Copenha- redove komade zida otkinutog tokom gra-
gen Art School, a zatim sam primljen i natiranja bolnice u Šabri i Satili, u kojoj se
na Kraljevsku dansku akademiju likov- nalazio. U haosu koji se u tom času odvija
nih umjetnosti.” oko njega dječak mirno reda kamenje ne
Kako nam priča, njegov otac je vo- obazirući se na trenutno stanje u bolnici.
lio da slika i bio je dosta spretan, a to je, Ovo je, kaže, najvjerovatnije dejstvo op-
naravno, pratilo dosta knjiga i kataloga o sesivno-kompulzivnog poremećaja kojim
umjetnosti koje su se vremenom gomilale dječak pokušava stvoriti smisao i sačuvati

76 6/8/2021 STAV