Page 37 - BROJ 44/GODINA II/SARAJEVO 7.1.2016.

Vlada pokušava pronaći izlaz iz postojeće industrijske, vladine i velike potrošače. Iako
krize i diversificirati ekonomiju koja suviše su krajnje cijene mnogo niže od cijena koje
zavisi od prodaje nafte. su standardne za, naprimjer, evropsko trži-
Do sada su stanovnici Saudijske Arabije šte (cijena benzina iznosit će, nakon rasta,
uživali u veoma povoljnim cijenama većine 0,22 eura po litru), one su dobar indikator
energenata, ali se stvari počinju mijenja- da se spremaju velike promjene u ekonom-
ti. Rekordan budžetski deficit od 98 mili- skoj politici Saudijske Arabije. Njeni državnici
jardi dolara u 2015. godini, koji je za 15% nadaju se kako ova država nije zakasnila na
kako bi zadržao svoj udio na svjetskom tr- manji nego što su se nadali u Ministarstvu raslojavanje zarade kako ne bi previše za-
žištu i tako pobijedio konkurenciju. finansija Saudijske Arabije, natjerao je dr- visila od nafte. Međutim, mnogi stručnjaci
Analitičari iz Morgan Stanley banke sma- žavne dužnosnike da povećaju cijene nekih smatraju da je riječ upravo o tome.
traju kako će proizvodnja nafte u Iraku biti energenata.
značajno smanjena do 2018. godine zbog Cijene nekih energenata bit će više i za
smanjenja investicija u modernizaciju proi- 50%, a neke će biti usklađene s međuna- GOMILA SE DUG
zvodnje i preusmjeravanja resursa na bor- rodnim standardima. Saudijski savjet mini- NAJVEĆIH EKONOMIJA
bu protiv ISIL-a. stara, na čelu s kraljem Selmanom, odlu-
čio je povećati cijenu struje, vode, dizela
i kerozina. Ministarstvo za vodu Saudijske Visina duga koji će najveće svjetske eko-
nomije trebati otplatiti u 2016. godini bit
NEUGODNE VIJESTI ZA Arabije najavilo je već poskupljenje vode za će promijenjena u odnosu na prethodnu
SAUDIJSKU ARABIJU godinu, s obzirom na to da države nastoje
smanjiti budžetski deficit na trećinu iznosa
Jedan od najvećih gubitnika na ekonom- koji je bio tokom finansijske krize.
skom planu u protekloj godini svakako je Vrijednost računa, dugova i obveznica koje
Saudijska Arabija. Snižavanje cijena nafte sedam najvećih svjetskih ekonomija, plus
dovelo je i do deficita u državnom proračunu Brazil, Kina, Indija i Rusija, moraju otplatiti
ove države. Velike zalihe novca dostatne su iznosi 7,1 trilion dolara. Iznos je viši nego u
ovoj državi da bez velikih promjena nasta- 2015. godini, kada su ove ekonomije ima-
vi potrošnju i narednih nekoliko godina, no le 7 triliona duga. Japan, Njemačka, Italija i
Kanada smanjit će iznos duga, dok će SAD,
Kina i Velika Britanija nastaviti s povećanjem
NERAZUMNO UVOĐENJE NOVIH duga u predstojećoj godini. Posljednjih go-
dina zabilježen je trend smanjenja obaveza
MJERA ŠTEDNJE najvećih ekonomija svijeta, što je posljedi-
ca uvođenja sve striktnijih kontrola držav-
Za zemlje širom svijeta 2015. godina po- nejednakost i nerazumno uvođenje novih ne potrošnje.
kazala se teškom. Brazil se bori s recesi- mjera štednje. Ova dva faktora glavni su
jom, kineska ekonomija usporila je nakon razlog globalnog manjka potražnje na trži-
skoro četiri decenije rasta, Evropa se jed- štu, koji se uvijek oslanjao na visoku aktiv-
va očuvala, ali nastavlja borbu s brojnim nost pripadnika srednje klase. Smanjena
problemima. Protekla je godina za SAD aktivnost ovih članova društva utječe na
trebala označiti i konačni prekid recesi- to da novac sve više ide u ruke onih na
je, no, čini se kako će i oporavak najve- vrhu ljestvice primanja, dok se potražnja
će ekonomije na svijetu biti tek osrednji. stalno smanjuje.
Ovakvo stanje stvari nije suviše iznena- Banke su u 2015. godini uspjele očuvati
đujuće. Joseph Stiglitz, ugledni teoretičar pozitivno poslovanje, no nisu ispunile svoju
ekonomije, još je 2010. godine upozorio glavnu zadaću: da se kao glavni medija-
na događaje koji vode u veliku recesiju tor na tržištu postave između dugoročnih
i, ako ih se ne preduhitri, nagovještava- investitora i štediša. Kratkovidnost bana-
ju stanje “velike slabosti”. Veliku slabost, ka dovela je do manjka ponude profita- “Većina ovih država kreće se ka većoj fiskal-
kako je naziva Stiglitz, uzrokuje rastuća bilnih ulaganja, što je navelo investitore noj disciplini”, navodi Mohit Kumar, uprav-
da svoje ušteđevine ne troše na rizična nik odjela za dodjeljivanje kredita pri Credit
kratkoročna ulaganja. Mnogi vjeruju da će Agricole SA u Londonu. “Prethodna strate-
ovi problemi u 2016. godini biti riješeni, gija oslanjala se na oslobađanje od fiskal-
no Stiglitz smatra kako će promjene biti nih kontrola kako bi se podržao rast i preu-
neznatne. Veliki pomaci mogući su samo smjerio dug s privatnog na javni sektor. Ta
uz duboku reformu finansijskog sektora i je strategija sada prošlost”, dodaje Kumar.
veće učešće država u podsticanju investi- Dug SAD-a, koji je najveći dužnik na svijetu,
cija u privatnom sektoru. Ako se ne riješe viši je za 14% nego 2015. godine i iznosi
problemi i nedovoljna globalna potrošnja 3,5 triliona dolara. Ipak, najviši skok u visini
postane trend, “velika slabost” nastavit će duga ima Kina. Njen je dug u 2016. godini
se i u 2016. godini. za 41% veći nego prethodne i iznosi 254
milijarde dolara. n
piše: Ahmed Šečunović

STAV 7/1/2016 37