Page 41 - BROJ 44/GODINA II/SARAJEVO 7.1.2016.

Svi tvrde da se na dunumu
može ubrati tona malina.
E sad, malo matematike.
Znači 10.000 tona maline,
koliko smo izvezli ove
godine, proizvedeno je
na 10.000 dunuma zemlje.
To znači da se iza ovih
podataka krije oko 5.000
radnih mjesta

Poljoprivredno-prehrambenom fakulte-
tu u Sarajevu. Njemu se mora vjerovati.
Dok nastojimo dunume pretvoriti u
tone, srećemo Ljubišu Alempića, pred-
sjednika Udruženja malinara Bratunca,
Srebrenice i Milića “Vilamet”. Od nje-
ga saznajemo da se s tri dunuma mogu
dobiti tri tone maline, od čega tročlana
porodica može solidno živjeti. Evo nas u
Željeznom Polju, selu u općini Žepče, koje
je, prije onih velikih poplava, imalo zasa-
đeno oko 1.000 dunuma maline i ostva-
rivalo prihod viši od tri miliona maraka.
Srećemo Besima Efendića, koji je 2002.
godine, kada niko nije vjerovao da ovo
može biti posao, zasadio prvi malinjak. I
Rešida Hadžića, koji je arhivirao fakultet-
sku diplomu i posvetio se uzgoju malina.
I Elvira Čizmića, predsjednika “Patrio-
ta”, jednog od dvaju udruženja malinara
u Željeznom Polju. I Fikreta Okanovića,
koji je batalio državni posao u rudniku i zemlje Bliskog istoka. Nakon nekoliko sira iz mijeha. Između su jabuke, kruške,
i krenuo u proizvodnju malina. I Sulej- minuta saznajemo da je zarada i do 5.000 tikve, grah, luk, krompir, jaja, mlijeko,
mana Derlića, koji kazuje: “Ja sam 8.000 KM po dunumu. Uskoro otkrivamo da kukuruzno brašno... Fehim u Sarajevo
KM ovdje za dva mjeseca ubr’o.” Svi oni prosječna proizvodnja po dunumu iznosi dolazi samo subotom, dok njegova su-
tvrde da se na dunumu može ubrati tona pet tona. Nije teško izračunati koliko se iza pruga jednom sedmično ide na konjič-
malina. E sad, malo matematike. Znači ovih brojeva krije radnih mjesta. ku pijacu, gdje imaju zakupljen štand.
10.000 tona maline, koliko smo izvezli ove Šetajući internetskim stranicama, zavr- “Samo ona tog dana na pijaci zaradi
godine, proizvedeno je na 10.000 dunuma šili smo u svijetu statistike. Na zvaničnoj 100 KM, pa računaj”, kaže Fehim.
zemlje. To znači da se iza ovih podataka stranici Agencije za statistiku BiH, između Znači da ona zaradi puno više od 400
krije oko 5.000 radnih mjesta. ostalog, našli smo i podatak o vrijednosti KM mjesečno, a isto tako i on u Saraje-
Ali, to nije sve. Tražeći podatke po in- prodane robe na zelenim pijacama u 2014. vu. Njih dvoje drže tri krave i obrađuju
ternetu, sreli smo i Nedeljka Spaića, koji godini. Tamo piše da je ukupna vrijednost petnaestak dunuma zemlje. Za razliku od
u sarajevskom naselju Briješće drži mali- prodaje krompira, povrća, žitarica, rezanog supruge, Fehim nije na birou za zapošlja-
narnik s kojeg godišnje firmi “Klas” proda cvijeća, voća, peradi, proizvoda od životi- vanje, on radi i u firmi. Ali zato njego-
tri do četiri tone, a u maloprodaju plasira nja i ostalog iznosila 43.666.580 KM. Pri vih dvoje djece nije zvanično zaposleno,
tri puta više. On kaže da je “u BiH lakše tom, obuhvaćene su samo količine koje na mada, kako Fehim priča, njegov sin živi
naći inžinjera bilo koje struke nego berača pijace iznose individualni poljoprivredni u Konjicu, u stanu, i ima porodicu. No-
malina”, a plaća dnevnicu 30 KM, i uz to proizvođači. Po vrstama to izgleda ovako: vac za život zarađuje kod Fehima. Dok
obrok i kutiju cigareta. Od njega saznaje- voće 10, 5 miliona, a povrće 17,5 miliona, čeka zaposlenje u firmi, pomogne mu u
mo da ne ide sve u izvoz, više se proda u plus krompir s više od 3 miliona, žitarice poljoprivrednim poslovima, ali na pijacu
zemlji. Tako bi se onom podatku o 5.000 711 hiljada, rezano cvijeće blizu 14 hiljada ne ide. Kao i Elvir spočetka ove priče, i
radnih mjesta slobodno moglo dodati ba- KM, perad 1,5 milion, proizvodi od živo- Fehimov sin, pored porodičnog posla od
rem još toliko, plus sezonska tokom berbe. tinja 8,5 miliona maraka. kojeg se odlično može živjeti, pa i kupiti
Vrteći ove brojeve, izlazimo u šetnju. stan u Konjicu, sebe radije vidi kao ne-
ZARADE NA ZELENIM PIJACAMA Uputili smo se do našeg dobavljača do- zaposlenog. Tako to ide kod nas. Mi pod
Bosna i Hercegovina veliki je izvoznik maćih proizvoda. Zove se Fehim i dolazi radnim mjestima podrazumijevamo samo
i krastavaca-kornišona. Zvanični podaci, iz Konjica, tačnije, iz sela Zukići. Proda- ona do kojih se ide svakog radnog dana
objavljeni na internetu, govore da se go- je sve što se može podvesti pod domaći autom, tramvajem ili autobusom i na ko-
dišnje izveze 5.500 tona u Evropsku uniju proizvod, od trijeski za potpalu vatre do jima svakoga čeka njegov šef. n

STAV 7/1/2016 41