Page 52 - STAV broj 221-222

DRUŠTVO

Piše: Jakub SALKIĆ Šerefudinova Bijela
jakub@stav.ba
džamija u Visokom
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

isoko je poznati drevni bosanski
grad, iz starih vremena poznat po
proizvodnji mesa i preradi kože,
Va danas i po Bijeloj džamiji, a od-
nedavno i piramidama. Ovim riječima
započinje priču o Šerefudinovoj Bijeloj
džamiji Muharem Šahinović. Njegova
je kuća haman uz harem džamije. Mu-
harem je predsjednik džamijskog odbora,
a bio je aktivan u džematu i kada se gra-
dila Bijela džamija sedamdesetih godina
prošlog stoljeća.
Smatra se da je na ovom mjestu džamija
izgrađena 1477. godine. Neki historičari
procjenjuju da je to bila najstarija džamija
u Visokom, dok oni malo oprezniji kažu
da je jedna od dvije najstarije. Kako god,
ta stara džamija bila je šezdesetih godina
prošlog stoljeća dosta oronula, krpilo se
koliko se moglo da ostane funkcionalna,
pa je postojala i opravdana potreba za no-
vom džamijom.
“Po tadašnjem urbanističkom planu,
bilo je predviđeno da džamija bude na tom
mjestu dok može, kada se sruši, nema više
nikakvog renoviranja ili gradnje nove dža-
mije. U haremu će, prema urbanističkom
planu, biti izgrađene stambene zgrade”,
priča Muharem. Međutim, ljudi su bili
uporni – iako je vjera u to vrijeme bila po
strani, obralo se, samo su još starci bili u
džematu – te je Općina ipak dala sagla-
snost za izgradnju nove džamije, ali pod
uvjetom da se napravi džamija vanrednog,
neobičnog izgleda.
“Rekli su nam: Ako pristanete na to,
može, ako ne, nema ništa od džamije. Mi
smo prihvatili. Tada nije bilo novih džami-
ja, sve su bile u klasičnom stilu. Odredili
su da arhitekt bude Zlatko Ugljen. Kada
nam je donio maketu, bilo nam je neo-
bično, nema munare, one klasične, onda
unutrašnjost nije ravna ploča nego u sti-
lu amfiteatra s dvije stepenice. Nama je
to bilo teško prihvatiti, ali Ugljen je bio
uporan. Kada je počela gradnja, imali
smo problem i s lokacijom. Džamija je Deset godina trajala je gradnja, za- blokirano, svaka ulica puna ljudi, a cijeli
prilazila susjednoj ogradi više nego što htjevni radovi za izvođenje, jer nema grad pokriven razglasom. Nestvarna sce-
bi smjelo, a komšija Popić, pošto je pro- klasičnih zidova, a bila je to skupa in- na za to vrijeme.
davao kuću, nije htio dati saglasnost. U vesticija. Novac su osigurali Visočaci, a Muharem priča kako su pokušavali
međuvremenu je od njega kuću kupio i drugi muslimani iz bivše Jugoslavije. uvjeriti akademika Ugljena da ne pravi
Mulo Hodžić, direktor Kožarskog kom- Kada je džamija 1980. godine otvorena, unutrašnjost u obliku amfiteatra sa ste-
binata, i dao dozvolu da se može raditi”, bio je to veličanstven događaj. Ljudi su penicama nego da bude ravna ploča, kao
govori Muharem. dolazili iz cijele Jugoslavije, Visoko je bilo u svim drugim džamijama. Bezuspješno.

52 30/5/2019 STAV