Page 37 - STAV broj 347

razlika važno je ne samo da bi se razumjelo emisije stakleničkih plinova iz poljopri-
šta se ublažavanjem emisija različitih pli- vredne proizvodnje. Konkretno, realno je
nova može postići u kontekstu pariškog zamisliti zabranu upotrebe gnojiva koja do-
temperaturnog cilja već može poslužiti za prinosi globalnom zatopljenju, a tu spada
donošenje političkih odluka. i stajnjak, a i mineralna đubriva. Također,
Emisije CO iz prehrambenog sistema poljoprivrednici će biti primorani ulagati u
2
nešto je teže kvantificirati zbog različitih tehnologiju koja će smanjiti emisiju stakle-
procesa kroz koje nastaju i problema u pri- ničkih plinova, što će izazvati nove troškove
mjeni jedinstvenih računovodstvenih me- za poljoprivredne proizvođače. Sve to posku-
toda ili sektorskih granica. Mala količina pljuje poljoprivrednu proizvodnju. A potra-
emisije CO javlja se direktno iz poljopri- žnja za prehrambenim proizvodima raste.
2
vredne proizvodnje, nakon primjene mine- Istraživanja (FAO, 2011) pokazuju da će
ralnog đubriva uree i kreča. CO nastao iz potrebe tržišta za animalnim proizvodima
2
poljoprivrednih operacija (npr. sagorijeva- u 2050. godini porasti za 73 posto (meso),
nje traktorskog goriva) ili sagorijevanje fo- odnosno 58 posto (mlijeko), u odnosu na
silnih goriva u procesu proizvodnje i tran- potrebe u 2010. godini. Ubrzan rast ani-
sporta također se može uključiti u emisije malnog sektora, vođen zahtjevima trži-
iz prehrambenog sistema. Osim toga, CO šta, ima negativan utjecaj na okoliš, što se
se emitira i čišćenjem zemljišta za biljnu 2 manifestira kroz povećanu emisiju stakle-
proizvodnju ili pašnjake. Procjenjuje se da ničkih gasova, zagađenje zemljišta i voda
je neto emisija CO povezana s korištenjem te smanjenje biodiverziteta.
2
zemljišta odgovorna za oko 14 posto godiš- S druge strane, klimatske promjene već
njeg antropogenog CO , a 10 posto je direk- uzimaju danak u poljoprivrednoj proizvod-
2
tno povezano s poljoprivredom. nji. Pojedine studije navode da će povećanjem
Ugljendioksid glavni je faktor koji do- temperature za dva stepena i povećanjem
prinosi antropogenom globalnom zagri- padavina za osam posto u Brazilu, jednoj od
javanju. To nije iznenađujuće s obzirom poljoprivredno najvažnijih zemalja svijeta,
na ogromnu količinu CO koju emitira- prinosi u poljoprivredi pasti za 20 posto. Iako
2
mo svake godine. Ipak, CO nije odgovo- klimatske promjene imaju različite utjecaje u
2
ran za toliko zagrijavanje samo zato što su različitim dijelovima svijeta, činjenica je da
emisije visoke. Za svaku tonu CO koju će prinosi u poljoprivrednoj proizvodnji biti Ovo povećanje indeksa uglavnom je
2
emitiramo znatan dio ostat će u atmosferi manji. Uzmemo li u obzir da će se neminovno uzrokovano rastom cijena biljnih ulja.
milenijima, tako da nas ukupna količina uvoditi ograničenja u pogledu korištenja gno- Rast cijena biljnog ulja dostigao je 67,9 po-
CO ikada emitirana ljudskim aktivnosti- jiva, načina obrade, pa i mehanizacije, što će sto na godišnjem nivou u augustu. Prema
2
ma, u suštini, neograničeno dugo osuđuje značiti skuplju proizvodnju i vrlo vjerovatno podacima FAO-a, to je rezultat povećane
na znatno izmijenjenu klimu. Ekstremno također manje prinose, dolazimo do zaključ- potražnje za biodizelom i nepovoljnih vre-
dugotrajna postojanost CO i njegovo na- ka da će cijene poljoprivredno-prehrambe- menskih uvjeta.
2
gomilavanje u atmosferi fundamentalno je nih proizvoda rasti, a tome će svakako još Drugi proizvod kod kojeg je zabilježen
za naše razumijevanje antropogenih klimat- više doprinijeti i efekt povećane potražnje. najveći rast cijena u ovom periodu bio je
skih promjena. Ključno za razumijevanje To se upravo i dešava. Indeks cijena šećer s 48,1 posto. Navedeno je da su ne-
klimatskih promjena jeste da nulta emisi- hrane koji objavljuje Organizacija Ujedinje- povoljni vremenski uvjeti u Brazilu uzro-
ja CO zaustavlja dalje globalno zagrijava- nih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) kovali smanjenje ponude.
2
nje, ali to ne znači da će se stvari u nekom pokazuje da cijene hrane u svijetu rastu od Također, u augustu je na godišnjem
kraćem ili dužem roku popraviti, jer neće, aprila 2020. godine. Indeks cijena hrane u nivou došlo do povećanja cijena žitarica
CO iz atmosfere neće se ukloniti, ali sta- augustu 2021. godine ukazuje na porast od za 31,1 posto, nakon što su nepredvidljivi
2
nje se neće dalje pogoršavati. Slično je i s blizu 33 posto na godišnjem nivou. i nepovoljni vremenski uvjeti utjecali na
dušikovim oksidom, kojem za razgradnju žetvu te izazvali pad proizvodnje. U istom
treba kraće vrijeme, nekoliko stoljeća, te i Poskupljenja su neminovnost periodu zabilježen je porast cijena od 22
on ostaje dugo u atmosferi i, čak da se ni- posto kod mesnih proizvoda i 13,6 posto
kako više ne emitira u atmosferu, klima se u budućnosti. Još kada u mliječnim proizvodima.
neće promijeniti. Nešto bolji slučaj jeste uzmemo u obzir i to da će Sve ovo ukazuje na to da je vrijeme jef-
metanom, koji se brzo razgrađuje u atmos- tine hrane prošlo. Poskupljenja su nemi-
feri i njegovo smanjenje ne doprinosi znat- nedostatak vode utjecati na novnost u budućnosti. Još kada uzmemo
no poboljšanju slike klimatskih promjena. poljoprivrednu proizvodnju, u obzir i to da će nedostatak vode utjecati
na poljoprivrednu proizvodnju, slika je još
PRINOSI NIŽI, CIJENE VIŠE slika je još sumornija. A ljudi sumornija. A ljudi je sve više. Na planeti
Metan u atmosferu dospijeva najče- je sve više. Na planeti Zemlji Zemlji 1960. godine živjele su tri milijarde
šće kao nusprodukt probave preživara, te stanovnika, 60 godina kasnije 7,7 milijardi.
iz organskog gnojiva, odnosno iz goveđeg 1960. godine živjele su tri Za godinu-dvije bit će nas osam milijardi.
izmeta. Dakle, stočarstvo je odgovorno za milijarde stanovnika, 60 Pitanje je kako prehraniti osam milijardi
emisiju metana. Dušikov oksid emitira se ljudi, da hrana bude svima cjenovno prihvat-
također iz skladištenja stajnjaka, te razgrad- godina kasnije 7,7 milijardi. ljiva i da si je mogu priuštiti, a istovremeno
njom mineralnih đubriva. Za godinu-dvije bit će nas da sačuvamo planetu i smanjimo emisiju
Dakle, ono što nas u budućnosti, i to vrlo plinova koji stvaraju efekt staklene bašte.
skoro, očekuje jesu ograničenja u pogledu osam milijardi. To je pitanje budućnosti čovječanstva. n

STAV 29/10/2021 37