Page 89 - STAV 332-333

“Historijski dokumenti su vrlo oskudni, imamo nekoliko
citata od šejha Strika i jednu fotografiju iz 1910. godine gdje
je šejh Ruhija sa sinovima i jednim nepoznatim čovjekom koji
drži nej. Uspio sam pronaći snimak zikra iz tekije. Snimak
od 10-ak minuta nalazi se u jednom institutu u Njemačkoj i
ne može se dobiti. U našim arhivima nema takvih snimaka,
nažalost. Pokušat ću ići dalje u istraživanju. Kada je sultan
Mehmed Fatih osvojio Bosnu, poznato je da su ga bosanski
didovi dočekali i predali mu štap. Taj štap se čuvao do 1957.
u tekiji na Bentbaši, štap nije izgubljen, samo se trenutno ne
zna gdje se on nalazi. Zamislite koju težinu, čast je imala teki-
ja da drži simbol bosanstva, simbol države Bosne. Štap je bio
simbol duhovne i svjetovne vlasti u Bosni. Čak postoji priča
koja se baš i ne može provjeriti niti znati koliko je istinita, da
su bogumili, pošto su bili ispravne Isaove vjere, čuvši za islam,
grupa koje pored ostalih instrumenata imaju i jedan nej. Speci- poslali grupu od 40 bogumila u Medinu i Meku. Bogumili su
fično je uklopiti sedam nejeva da sviraju. Mi još nemamo vokala, tamo došli u vrijeme halife hazreti Omera. Kada su rekli oda-
a možda nam i ne treba da budemo neka vrsta grupe. Naš zada- kle dolaze, halifa ih je primio i poklonio im, između ostalog,
tak je muzička obrada ilahija, prigodnih sevdalinki i muzičkih štap. Taj štap su predali sultanu kada je osvojio Bosnu. Koli-
mevlevijskih vjerskih formi, dakle, nema nikakve komercijalne ko je sigurna priča, to niko ne može tvrditi. Evidentirano je
podloge, jednostavno, njegujemo muziku koja je bila zaborav- da je štap bio u tekiji 1957. godine. To je činjenica. Možda je
ljena“, potcrtava Šahinović.
i bolje da je sada prekriven tom tajnom, da se ne zna gdje je”,
objašnjava Šahinović.
NEJ U “MESNEVIJI” Istraživanje historije neja izuzetno je važno, da znamo da je
Nej je duhački instrument koji je među prvim instrumentima
ikada korištenim, poznat je još od vremena Sumera. Turci su taj on neodvojivi dio naše tradicije, ali je još važniji rad na njegovoj
instrument razvili na odgovarajući način. Specifično za istočnu promociji i njegovanje vještine sviranja za buduće naraštaje. n
muziku jeste da je ona makamska muzika, dijapazon tonova koji
se koriste je puno širi, bogatiji, nego u temperiranoj evropskoj
muzici. U tom smislu, jednostavno rečeno, između dva tona u
evropskoj muzici imate samo poluton, dok u makamskoj muzici
imate između dva tona devet podioka, a aktivno se koristi pet.
To je isto kao slika s manjim broja piksela i većim brojem pik-
sela. Što je više piksela, slika je oštrija.
Filozofija ovoga instrumenta veže se za pisanje Mesnevije,
čijih prvih 18 bejtova opisuju nej i njegovo stanje. Nej je, u su-
štini, obična trska koja raste u močvarnim područjima kao grm.
“Filozofija se veže za potpuni teslimijet, predanost, u smislu da
je nej kao instrument jako jednostavan i on je ono što ima u sebi
ispraznio da bi dobio tonove, zvukove koji su jako lijepi, ugodni,
koji dodiruju srce i dušu. Hazreti Mevlana opisuje kako je nej iz ne-
jistana istrgnut, on žali za svojim nejistanom, za svojom domovinom,
za svojim obitavalištem. Neko ga je ustrgnuo, odsjekao mu prednji
i zadnji dio, izvadio mu srž i on je prazan, na sebi ima sedam rupa, i
da bi bio tesnim, pokoran, on se predaje u ruke vještog svirača nejze-
na koji svojim dahom koji prolazi kroz taj instrument daje zvukove.
Za svakoga je drugačije razumijevanje tih stihova. Generalno, nej je
prihvaćen od svih tarikata kao zajedničko blago. I njegov zvuk je po-
seban, nijedan instrument ne može proizvesti takav zvuk, svi instru-
menti imaju pomagala, piskove koji mijenjaju prirodnu srž zvuka,
fitret, kod neja toga nema, kada se očisti, on bi sam trebao dati zvuk,
dobar, ispravan i čist”, objašnjava Saudin Šahinović.
Ono što je posebno važno kod sviranja neja jeste to što ne
morate znati svirati 10-15 kompozicija, vrhunac za jednog nej-
zena jeste sviranje taksima. Taksim bi se najjednostavnije mogao
prevesti kao improvizacija. Taksim se, prema Šahinovićevim ri-
ječima, ne mjeri samo muzičkim tonovima, kada slušate to ne-
komponirano djelo, ono je odraz tadašnjeg duhovnog stanja. To
su melodije koje se više nikada ne mogu ponoviti, nema notnog
zapisa, svrha je da melodija ima efekat u trenutku kada nastaje.
Nej je filozofija, način života, vjera i uvijek će ga biti. Saudi-
nu Šahinoviću je drago da ima udjela u tome. Vjeruje da će nej
biti vraćen na mjesto koje mu pripada. U posljednjih nekoliko
godina Saudin istražuje historijske dokumente o neju u Bosni
i Hercegovini.

STAV 16/7/2021 89