Page 84 - STAV 332-333

KULTURA

Bilal Handarić čuva našu tradiciju

SVAKI AŠIK TREBAO BI

NAUČITI SVIRATI DEF

Kod Bošnjaka muslimana def, bendir ili kudum, ovisno od toga kako
ga ko naziva, najdublji trag ostavio je u našim tekijama. Gotovo je
neizostavan tokom zikrullaha i izvođenja ilahija. Koristili su ga derviši

Piše: Mirza ABAZ ovih prostora čak i u najtežim vremena, u mračno doba komunizma,
kada je bio formalno zabranjen rad tekija. Tada su se sufije krišom
okupljale u šejhovskim kućama kako bi veličale Uzvišenog Stvoritelja,
ali i kako bi svoju dušu počastile pokojom ilahijom i kasidom uz def.
U visokokvalitetna koža ili posebna mu-
Bosni i Hercegovini oduvijek je
bilo muzičkih entuzijasta koji
zička plastika za lupanje.
su se, osim u sviranju, okušali
“Def je ručni instrument koji dolazi iz
i u proizvodnji muzičkih in-
strumenata. Jedni su to radili s više, a porodice udaraljki. Svoje korijene vuče iz
Irana i nekih arapskih zemalja, a koristi
drugi s manje uspjeha. Pojedinci su čak se u mnogim stilovima muzike. Postoji i
ovaj svoj prvobitni eksperiment uspjeli više različitih modela ovog instrumenta.
toliko usavršiti da im je kasnije postao Osim defa, često ćete čuti da ovaj instru-
i primarni posao. Ljudi su se upuštali ment zovu erbane ili bendir. Zanimljivo
u tu avanturu najčešće s ciljem dobija- je da pojam erbane koriste Iranci, dok
nja savršenog mehanizma, besprijekor- je bendir termin koji mnogo češće
nog instrumenta po njihovom “mirisu koriste Turci. Što se tiče Bošnja-
i ukusu” koji je nemoguće kupiti u lo- ka, nije rijetkost da od naših
kalnim prodavnicama muzičke opreme. ljudi čujete i riječ kudum kao
Do sada je praksa pokazala da imamo ime za ovu vrstu glazbala, iako
najviše kreativaca koji prave žičane i je kudum nešto sasvim drugo.
gudačke instrumente, dominantno gita- Uprkos činjenici da postoje sit-
re i violine, ali imamo i rijetke majstore ne razlike u obliku i zvuku od
koji se bave izradom udaraljki. Još ćete zemlje do zemlje, od tradicije
rjeđe naći one koji su se okrenuli ručnoj do tradicije, te varijacije de-
proizvodnji udaraljki orijentalnog pori- fova dijele nijanse”, objasnio
jekla. Mi smo imali sreću da jednog ta- je Handarić uz napomenu
kvog “zanatliju” pronađemo u Brčkom, da se def danas koristi u
a ime mu je Bilal Handarić. cijelom svijetu iako mno-
On se specijalizirao u izradi defova, gi misle kako je ograni-
udaraljki koje porijeklo vode s Bliskog čen samo na one zemlje
istoka. Danas su defovi široko zastuplje- do kojih su stigli islam i
ni u popularnoj i klasičnoj muzici Irana i orijentalna kultura.
Pakistana, ali već se stoljećima koriste i u
BiH. Sastavni su segment duhovne muzike PRVI DODIR S DEFOM
bosanskih muslimana, a često su korišteni IMAO U TEKIJI
i tokom zikrova i drugih ibadeta derviša Kako nam dalje priča, def
ovih prostora, kao i derviša širom svijeta. su Osmanlije koristile u gotovo svim
Osim što se specijalizirao u izradi defova, prilikama. Koristio se za skretanje pa-
Handarić je “subspecijalizirao” rađenje žnje stanovništva tokom velikih
posebne vrste iranskih defova, koji su u okupljanja, ali je bio i ritmička baza
naše krajeve stigli s dolaskom Osmanlija. osmanskih vojnih marševa. Uprkos
Kako nam je približio, iransku vari- svemu, najmasovnije se upotrebljavao
jantu karakteriziraju halke (lanci) i obruč u tekijama tokom zikra i izvođenja ila-
od 54 cm na koji se kasnije ugrađuje hija te tokom bajramskih sijela.

84 16/7/2021 STAV